Johann Georg Elser, tvornički radnik koji je pokušao ubiti Hitlera
Na današnji dan prije 85 godina, osmog studenog 1939. Johann Georg Elser, tvornički radnik i protivnik nacizma, pokušao je ubiti njemačkog Fuhrera Adolfa Hitlera.
Elser je plan atentata pripremao više od mjesec dana. Naime, znao da će Hitler održati govor u pivnici Bürgerbräukeller u Münchenu na obljetnica tzv. Pivničkog puča (Hitlerovog prvog pokušaja preuzimanja vlasti 16 godina ranije).
Tijekom mjesec dana Elser je zalazio u tu pivnicu i potajno radio rupu u zidu na skrivenom mjestu pokraj govornice. Na kraju je postavio eksploziv i namjestio vremenski okidač.
Hitler je tog dana doista održao govor, no zbog svjetskog rata koji je dva mjeseca prije izbio žurilo mu se u Berlin. Namjeravao je ići avionom, no tog je dana bila magla, pa je morao ići vlakom. Zbog toga je morao krenuti na put znatno ranije, pa je skratio svoj govor u pivnici.
Bomba je eksplodirala u 21:20, točno kad je Elser i planirao, no Hitlera i njegovih najbližih suradnika tada više nije bilo u pivnici (napustio ju je samo 13 minuta ranije). Eksplozija je usmrtila osmero ljudi, a 63 je bilo ranjeno.
Elser je uhićen kad je pokušavao prijeći švicarsku granicu. Isprva se nije sumnjalo na njega, no u kaputu su mu pronađene razglednice iz pivnice Bürgerbräukeller i dijelovi upaljača.
Zatvoren je i ispitivan od Gestapa. Priznao je odgovornost za eksploziju rekavši da mu je namjera bila ubiti Hitlera da zaustavi svjetski rat koji se upravo zahuktavao.
Nacisti nikada nisu povjerovali da je djelovao samostalno. Primjerice Goebels je bio uvjeren da se iza svega krije britanska tajna služba. Elser je zatvoren bez suđenje, a kraj rata dočekao je u logoru Dachau gdje je držan u posebnoj čeliji. Smaknut je jedan dan prije njemačke kapitulacije.
Kao kuriozitet navedimo da je tri dana nakon pokušaja atentata sovjetska vlada (tada još srdačnim odnosima s Njemačkom) izrazila: "žaljenje i ogorčenje zbog nemilosrdnog napada u Münchenu, i svoju radost zbog sretnog izbavljenja Adolfa Hitlera od opasnosti od smrti i žalost zbog nevinih žrtvava napada". (Izvor: Povijest.hr)
