Kakav je put Albanije prema EU

Albanija će ovaj tjedan ugostiti summit Procesa Brdo-Brijuni, hrvatsko-slovenske inicijative osmišljene kako bi se ubrzalo približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, dok je i sam put Albanije prema punopravnom članstvu u Uniji neizvjestan i prepun izazova.

Proces Brdo-Brijuni pokrenule su Hrvatska i Slovenija 2013. kako bi se regionalnom suradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabilizirale prilike na europskom jugoistoku i stvorili preduvjeti za proširenje Europske unije na taj dio kontinenta. U Procesu sudjeluju i Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo, zemlje koje su u različitim fazama približavanja EU-u.

U Tirani se u srijedu i četvrtak održava sastanak na vrhu te inicijative na kojem se očekuje sudjelovanje svih šefova država ili vlada uključenih zemalja, među kojima i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Nesiguran status

U vrijeme dok organizira summit, status Albanije glede procesa proširenja i dalje je nesiguran: čelnici zemalja Europske unije trebali bi za dva mjeseca donijeti odluku o tome hoće li napokon pokrenuti pristupne pregovore s tom zemljom.

Istodobno Albaniju potresa politička kriza popraćena zasad mirnim prosvjedima oporbe, no i vlast i oporba jedinstveni su u želji da se zemlja što je prije moguće priključi Europskoj uniji, a potpora albanske javnosti za članstvo u Uniji i dalje ostaje na rekordno visokoj razini.

Europsko vijeće trebalo bi na summitu u lipnju, koji će se održati nakon izbora za Europski parlament, odlučiti o tome jesu li se stekli uvjeti za formalno otvaranje pregovora s Albanijom, te sa Sjevernom Makedonijom koja je nedavno postigla sporazum s Grčkom o imenu i time uklonila najveću prepreku za početak pregovora.

Albanija je od 2014. službeni kandidat za ulazak u EU, ali od tada se nalazi na čekanju zbog zabrinutosti europskih čelnika glede funkcioniranja pravne države, poštivanja ljudskih i manjinskih prava, ispunjavanja demokratskih standarda, te brige za zaštitu okoliša.

Odluka može ovisiti o ishodu EU izbora

Odluka EU-a o mogućem otvaranju pregovora mogla bi ovisiti i o ishodu europskih izbora na kojima se očekuje dobar rezultat euroskeptičnih i populističkih stranaka. Analitičari ipak ocjenjuju da je izgledno otvaranje pregovora sa Skopljem kako bi se 'nagradilo' postizanje sporazuma s Atenom, no smatraju da otvaranje pregovora s Tiranom i dalje ostaje upitno.

Situaciju je dodatno zakomplicirala kriza koja trese albansku političku scenu, pošto oporbeni pristaše već nekoliko mjeseci prosvjeduju tražeći prijevremene parlamentarne izbore.

Konzervativna oporba tvrdi da su izbori na kojima su 2017. pobijedili socijalisti bili namješteni, te je pokrenula bojkot rada parlamenta i organizirala niz prosvjeda kako bi natjerala vladu premijera Edija Rame da raspiše prijevremene izbore za parlament. Rama odbacuje sve optužbe o izbornoj prijevari i poziva oporbu da sudjeluje na lokalnim izborima zakazanima za 30. lipnja.

Europska unija i Sjedinjene Države Raminu vladu smatraju legitimnom i pozivaju oporbu da se vrati u parlament i sudjeluje na lokalnim izborima.

Čelnik glavne oporbene Demokratske stranke Lulzim Basha zatražio je Raminu ostavku i uspostavu prijelazne vlade koja bi organizirala slobodne i poštene izbore.

Oporbeni prosvjedi, koji su se posljednjih tjedana intenzivirali blokadama prometnica diljem zemlje, dosad su uglavnom bili mirni.

Unatoč krizi traže se pregovori

Basha je međutim pozvao Europsku uniju da unatoč političkoj krizi podrži otvaranje pristupnih pregovora. "Pozivam naše europske prijatelje da ne kažnjavaju Albaniju", rekao je Basha tijekom prosvjeda prošlog tjedna, dodajući međutim da njegova stranka neće sudjelovati na lokalnim izborima. "Neće biti izbora bez oporbe. Neće biti lažnog izbornog procesa", naglasio je.

Vladajući socijalisti rekli su da će se izbori održati čak i ako demokrati ne sudjeluju, prenosi Hina.

Poziv vođe oporbe Europskoj uniji da unatoč krizi otvori pristupne pregovore odražava neupitnu potporu albanske javnosti članstvu u Uniji. Otkako se mjeri popularnost članstva u zemljama kandidatima, Albanija je uvijek u vrhu s oko 90 posto anketiranih koji se zauzimaju za članstvo.

Prema ispitivanjima javnog mnijenja od prije nekoliko mjeseci, čak je 93 posto Albanaca izrazilo svoju potporu članstvu zemlje u Uniji, što je iznimno visoka brojka, osobito ako se usporedi sa susjednim zemljama kandidatima gdje se potpora kreće od 42 posto u Srbiji, preko 45 posto u Crnoj Gori, do 58 posto u Sjevernoj Makedoniji.

Albanija je počela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju još 2003. Taj je sporazum potpisan u lipnju 2006., a tri godine kasnije zemlja je uputila formalni zahtjev za članstvo. U međuvremenu je Albanija postala punopravna članica NATO-a.

U lipnju 2014. Europska unija formalno je odobrila Albaniji status službenog kandidata za članstvo no od tada se zemlja nalazi u europskoj čekaonici gdje čeka odluku o formalnom početku pregovora.