Jeruzalem: Pitanje koje nije riješeno već stoljeće
Nakon navoda da će američki predsjednik Donald Trump priznati Jeruzalem kao glavni grad Izraela i preseliti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u taj grad, netrpeljivosti između Palestine i Izraela još jednom su došle u centar pažnje svjetske javnosti, javlja Anadolu Agency (AA).
Planom priznanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i preseljenja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva Trump je početkom prosinca izazvao oštre reakcije međunarodne zajednice, a posebno zemlje islamskog svijeta upozoravaju na fatalne posljedice takvog koraka.
Plan su osudile i brojne međunarodne organizacije, uključujući Organizaciju islamske suradnje (OIC), Arapsku ligu i Europsku uniju, a niti jedna zemlja, niti organizacija do sada nisu podržale taj plan. Među najglasnijim protivnicima je Turska, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio da je Jeruzalem crvena linija za muslimane.
Balfourova deklaracija pokretač procesa
Napoleon je još 1799. godine iznio ideju da se na području tadašnje Palestine pod Osmanskom vladavinom osnuje židovska država. Uslijedilo je masovno doseljavanje Židova iz svih dijelova svijeta u Palestinu i tako je pripremljen projekt okupiranja Palestine od strane cionista.
Britanska vojska vođena generalom Edmundom Allenbyjem zauzela je Jeruzalem 1917. godine, a okončanjem osmanske vladavine u Palestini je otvoren put za realizaciju cionističkog plana utemeljenja židovske države. Iste godine je objavljena i Belfourska deklaracija kojom je predviđeno osnivanje te države.
Na inicijativu muftije Jeruzalemskog Hajj Amina al-Husseinija u Jeruzalemu je 1931. godine održan ''Sveislamski kongres'' kojem su prisustvovala 153 delegata iz 22 islamske zemlje, a povod je bio protivljenje odlukama zemalja Zapada i Lige naroda.
Izrael osnovan 1948.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 29. studenog 1947. godine usvojila rezoluciju kojom se predviđa podjela palestinske teritorije na palestinsku i židovsku državu. Protiv te odluke bili su Palestinci i mnoge arapske zemlje, a cionisti su je slavili kao veliki uspjeh.
Dan kasnije cionisti su formirali naoružanu grupu Kaganah koja je zauzela područja na kojima je omogućeno naseljavanje Židova. Po okončanju britanskog mandata nad Palestinom, David Ben Gurion je 14. svibnja 1948. godine proglasio da je osnovana država Izrael. Palestinci ovaj dan nazivaju Nakbom i obilježavaju kao početak katastrofe koja traje, odnosno sustavnog progona u kojem je blizu milijun Palestinaca protjerano.
Zapadni Jeruzalem je prešao pod upravu Izraela, a Istočni Jordana. Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao Istočni Jeruzalem.
Al-Jami' al-Qibli, dio džamije Al-Aksa,1969. bio je meta napada ekstremnog Židova iz Australije Denisa Michaela Rohana.
Predsjednik Egipta Anwar el-Sadat 1977. godine postao je prvi arapski lider koji je prihvatio Izrael i njegovu vlast u Jeruzalemu.
- Izrael 1980. Jeruzalem proglasio glavnim gradom -
Izrael je Jeruzalem 1980. proglasio glavnim gradom. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) rezolucijom 478. proglašenje je nazvalo ništavnim. Isto tako sve države su pozvane da veleposlanstva zadrže u Tel Avivu.
Izraelsko otvaranje novog tunela prema Zidu Plača 1996. godine, do kojeg je došlo u okviru iskopavanja u blizini Al-Akse, naišlo je na oštre reakcije Palestinaca. U sukobima koji su uslijedili i trajali nekoliko dana ubijena su 63 Palestinca, a oko 1.600 osoba je ranjeno.
Tadašnji premijer Izraela Ariel Sharon 2000. godine naredio je upad u Al-Aksu, što je bila prva iskra Druge intifade, poznate i pod nazivom Al-Aksa intifada.
Izrael je od 2003. godine počeo primati židovske doseljenike u dvorište Al-Akse i povremeno donositi zabrane ulaska muslimanima određene dobi.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) je 23. prosinca 2016. donijelo rezoluciju kojom se od Izraela zahtijeva da zaustavi gradnju i širenje na okupiranoj palestinskoj teritoriji. Rezolucija, koju su predložili Malezija, Novi Zeland, Senegal i Venecuela, usvojena je sa 14 glasova za, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) bile suzdržane.
