U petak, 1. svibnja, istječe rok iz američkog zakona o ratnim ovlastima iz 1973., koji ograničava ratne aktivnosti predsjednika na 60 dana bez odobrenja Kongresa.
Prema tom aktu, predsjednici Sjedinjenih Država mogu voditi vojne operacije u odgovoru na neposrednu prijetnju ili napad na SAD bez potvrde Kongresa, ali najduže 60 dana.
Sjedinjene Države i Izrael napali su Iran 28. veljače, a predsjednik Donald Trump službeno je obavijestio Kongres 48 sati kasnije, čime je aktiviran rok koji istječe 1. svibnja.
Američki ministar obrane Pete Hegseth tijekom svjedočenja pred Senatom u četvrtak izjavio je kako je dvotjedno primirje odgodilo rok te da zakon iz 1973. predsjedniku omogućuje dodatnih 30 dana radi sigurnog povlačenja snaga.
Dio demokrata u Kongresu upozorava kako se rok od 60 dana nije trebao primijeniti jer, prema njihovim tvrdnjama, nije postojala neposredna prijetnja iz Irana.
Neimenovani američki dužnosnik izjavio je za Reuters kako je dvotjedno primirje, započeto početkom travnja, bilo povezano s približavanjem roka.
''Neprijateljstva koja su započela u subotu, 28. veljače, smatraju se okončanima'', rekao je dužnosnik, iznoseći stajalište Trumpove administracije.
Dodao je kako od početka primirja, koje traje više od tri tjedna, nije bilo razmjene vatre između američkih oružanih snaga i Irana.
Analitičari i dužnosnici Kongresa ranije su naveli kako očekuju da će Trump obavijestiti Kongres o produženju od 30 dana ili zanemariti rok uz obrazloženje da je prekid vatre okončao sukob, prenosi Hina.