Hrvatska uvodi služenje vojnog roka, ministar najavio tri moguća scenarija

Ministar obrane Hrvatske Ivan Anušić izjavio je kako se radi na tri scenarija dužine vojnog roka što bi trebalo biti poznato idući tjedan. Naveo je da se ove godine neće stići početi provoditi, te naglasio da nije smisao koliko će obuka trajati nego koliko će biti učinkovita i efektivna.

Pročitajte još

4.200 mladih u BiH htjelo u vojsku, ali nitko ih nije zvao

Anušić je nakon svečane promocije kadeta na Hrvatskom vojnom učilištu (HVU) u Zagrebu podsjetio kako Hrvatska ozbiljno planira uvesti obvezni vojni rok te da s načelnikom Oružanih snaga RH i s djelatnicima Oružanim snagama razvija prijedloge.

Tri scenarija

“Uskoro ćemo imati tri prijedloga koji će razrađivati tri scenarija, tj. tri moguća načina dužine vojnog roka. Idući tjedan bi to trebali imati. Dostavit ću to premijeru (Andreju Plenkoviću) i predsjedniku (Zoranu Milanoviću) na uvid te s premijerom dogovarati daljnje korake, kako, na koji način i od kada provoditi vojni rok", rekao je ministar.

S time će se izaći u javnost nakon što bude usuglašena politička odluka, naglasio je Anušić.

U slučaju velike ugroze, agresije, svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici

U ovom trenutku nije htio "licitirati" s mjesecima, no iz njegove perspektive i iskustva tri mjeseca su dovoljna da se usvoje vojne vještine.

"Nevjerojatno je da javnost više zanima koliko će to trajati nego sadržaj te obuke, a to nije smisao. Nije smisao koliko će obuka trajati, koliko će trajati vojni rok, nego koliko će on biti učinkovit i efektivan", izjavio je Anušić .

Ove ga godine neće stići početi provoditi jer su potrebni ozbiljni infrastrukturni zahvati unutar sustava objekata oružanih snaga, tj. vojarnama i smještajnim kapacitetima, dodao je ministar.

Istaknuo je kako je riječ o velikom logističkom i financijskom projektu.

U vojsku će morati ići svi oni koji su vojni obveznici, a na vojnom bi roku trebali naučiti vojne vještine.

"Kada krenete u proces obuke postoji nešto što se zove rukovanje, baratanje s ubojitim sredstvima - automatska puška, snajper, minobacač, nešto drugo. Nakon toga postoji dio koji se odnosi na znanje, vojna taktika i primjenjivanje vojne taktike u određenim situacijama - obrana, napad, nešto treće. I postoji treći također vrlo bitan dio toga, a to je fizička pripremljenost te osobe", objasnio je Anušić.

Tri mjeseca dovoljna

Pri tome je naveo kako su tri mjeseca dovoljna da osoba iz stanja potpune fizičke nepripremljenosti i neimanja navike bavljenja sportom u potpunosti promijeni fizičku kondiciju.

"Za tri mjeseca možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, da možete odraditi jedan ozbiljan marš od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3.200 metara što je nekakva razina koju bi svi trebali moći napraviti", naveo je Anušić.

Govoreći o generacijama koje bi ulazile u proces vojne obuke, riječ je o oko 17.000 mladića, dok će se žene moći javiti dobrovoljno, no neće imati obavezu, Anušić je podsjetio i na ustavnu kategoriju priziva savjesti koji se odnosi i na vojni rok.

Ministar je rekao kako će otpora toj ideji svakako biti, no da "moramo biti svjesni da vojni rok nije samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob".

"Nije smisao vojnog roka i vojne izobrazbe samo odlazak u rat, što se nadam i mislim da se neće dogoditi, nego da se socijalizira na specifičan i drugačiji način, da se neke loše navike možda promijene i prihvate neke druge u fazi odrastanja u najosjetljivijim godinama", istaknuo je Anušić.

Kao primjer je naveo ustajanje i spavanje na vrijeme, neimanja laptopa ili ekrana 'ispred sebe 24 sata', dodavši kako će im to iskustvo pomoći u daljnjem životu. Naglasio je da vojni rok ili vojna izobrazba nemaju alternative, odnosno da to ne može zamijeniti civilna zaštita.

"U slučaju bilo kakve velike ugroze, agresije svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici i mogu biti mobilizirani, imali vojnu izobrazbu ili ne", poručio je Anušić, istaknuvši kako je onda možda bolje da je imaju.