4.200 mladih u BiH htjelo u vojsku, ali nitko ih nije zvao

''Uvođenje vojnoga roka nije stvar deklariranja, danas nećemo, sutra hoćemo, prisjetimo se okolnosti, 2005. godine resorni Federalni ministar obrane podnosi zahtjev za uvođenje moratorija na služenje vojnoga roka, iste godine i Predsjedništvo BiH to isto usvaja. Tada je 4.200 mladih vojnika bilo unovačeno, ali nisu pozvani na služenje vojnoga roka'', rekao je za Bljesak.info Slaven Galić, zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine komentirajući mogućnost ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka u našoj zemlji.

Pročitajte još

Pitali smo: Je li vrijeme za uvođenje obveznog vojnog roka u BiH i zašto nije?

Navodeći europsku statistiku, Galić ističe kako trećina zemalja Sjevernoatlanskog saveza ima obvezu služenja vojnog roka. Slično tomu stvari stoje i u Europskoj uniji. Italija, Rusija, Ukrajina, Švicarska, Švedska, čak i zemlje koje stotinama godina nisu u ratu imaju obvezu služenja vojnoga roka pa tu su i Moldavija, Finska, te Cipar u kojem je najduže vrijeme služenja vojnog roka, 26 mjeseci. U svim zemljama, izuzev Turske, se zbog prigovora savjesti ne mora služiti vojni rok.

Francuska ima jedan element, i profesionalnog i civilnog služenja, napravila je jedan prijelazni period do 2026., kada bi navodno uvela obvezu služenja vojnog roka, dok je susjedna Hrvatska uvela moratorij 2007. godine.

Osjećaj sigurnosti

''Uvođenje vojnog roka treba promatrati jednom interresornom skupinom sa ekonomskog stajališta, sa druge strane, mi u BiH, nemamo ni zakonsko uporište, članak 79. Zakona o obrani 2005. je ukinuo entitetske zakone, koji su definirali zakone služenja vojnog roka. Znači, zakonska podloga, sve dobro odmjeriti. Što se mene osobno tiče, ja sam da se osjećaj sigurnosti za obitelj, za društvo, za domovinu, dijelom dograđiva u sustavu srednjoškolskog obrazovanja, jer bojim se, naša ekonomija nije za uvođenje vojnog roka’’, rekao je Galić.

Podsjećamo, dok su gotovo sve zemlje Europske unije povećale svoje vojne proračune, neke su vratile obvezno služenje vojnog roka, druge to aktivno razmatraju, u Bosni i Hercegovini ta tema, izgleda, još uvijek nije ni za raspravu.

Primjere o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka imamo i u susjedstvu, inicijativa je pokrenuta u Srbiji, a Hrvatska razmišlja o uvođenju obavezne vojne obuke, koja bi trajala mjesec dana.

U BiH je ukidanje vojnog roka bilo dio reforme obrambenog sustava odnosno dio procesa stvaranja modernih i operativnih Oružanih snaga BiH.

Ukinut 2006. godine

Otkad postoje jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, ne postoji obvezno služenje vojnog roka te je Povjerenstvo za reformu obrane definiralo je da se Vojna obveza regulirana entitetskim zakonima ukida na cijelom području Bosne i Hercegovine 1. siječnja 2006. godine, čime je ukinuto i služenje vojnog roka, jer je isto bilo dio vojne obveze.

Iz Ministarstva obrane BiH ranije su za Bljesak.info istaknuli kako u ovom trenutku ne postoji zakonska osnova za uvođenje vojnog roka, a neka eventualna inicijativa za izmjenu zakona morala bi biti stavljena na javno raspravu i u parlamentarnu proceduru, a to ne ovisi od Ministarstva obrane BiH.

Marina Pendeš, izaslanica u državnom Domu naroda i bivša ministrica obrane BiH, smatra kako treba poboljšati status Oružanih snaga BiH, a onda razmatrati o uvođenju ponovne obveze suluženja vojnog roka u našoj zemlji.

''Trebamo prvo povećati izdvajanje financijskih sredstava da bismo poboljšali status pripadnika Oružanih snaga BiH, vojnika, časnika, dočasnika pa nadalje a uvođenje vojnog roka su dodatna financijska sredstva. U tom smislu smatram da se trenutno i u skoroj budućnosti neće se stvoriti uvjeti za tako nešto. Ne kažem da to nije dobro, uzimajući u obzir mnoge stvari, ali smatram da je za BiH u ovom trenutku prioritet da se pozabavi sadašnjim stanjem u Oružanim snagama BiH'', navela je Pendeš ranije za Bljesak.info.

Da je ovo pitanje velik financijski zalogaj za našu zemlju, smatra i Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, no tvrdi kako potreba postoji te da se ''sve može kad se hoće''.

Vrijeme je za to

''Vidimo koliko su ostale zemlje shvatile koliko je zaštita nacionalnih interesa bitna i koliko izdvajaju za to, na primjeru susjednih zemalja a kamoli od ostalih u Europi koji znatno ulažu pa mislim da je i ovdje konačno vrijeme da se malo povede računa o tome, jer bez sigurnosti ne možemo računati ni na ekonomiju ni na društvene, socijalne i sva ostala sektore. Najviše ovisimo od sigurnosti i moramo svi dati svoj doprinos, kako građani, tako i gospodarstvo, uz naravno institucije koje su zadužene i plaćene za to da osiguraju sigurnost građana i ostalih elemenata kako bi sve funkcioniralo u jednoj državi. Mislim da ni jedna zemlja nije toliko voljna da izdvaja za sigurnost, no okolnosti i mijenjanje odnosa u suvremenom svijetu ipak je opredijelio za sve zemlje da to čine. Vrijeme je za to, i jedan vid uključivanja širih grupacija i otklon ka sigurnosti, nažalost, je realnost u svijetu u kojem trenutno živimo. Zasigurno bi i Hrvatska i Srbija ulagale u društveno ekonomski razvoj, socijalna davanja, i imaju važnijih sektora u koja bi ulagala no svi su prepoznali koliko je sigurnost prvenstveno neophodna za ove sve ostale društvene aktivnosti'', naveo je Hadžović ranije za Bljesak.info.

Istaknuo je kako su se sigurnosni izazovi u svijetu promijenili, te se mnogo više ulaže u modernizaciju snaga, kao jednu od slabijih strana. Primjer imamo u sukobu između Ukrajine i Rusije, gdje vidimo da se dosta fokusa stavlja na vojnike i mobilizaciju, nedostatak ljudstva za ratne i pričuvne sastave.