Hrvatska poduprla Rezoluciju o Srebrenici

Hrvatska se, kao i brojne druge članice EU-a, pridružila kosponzorima Rezolucije o Srebrenici čiji su predlagatelji Njemačka i Ruanda, a o kojoj bi Opća skupština UN-a trebala glasovati u svibnju. Usuglašeni prijedlog rezolucije upućen je predsjedniku Opće skupštine UN-a Dennisu Francisu.

Usuglašen tekst rezolucije o Srebrenici, čeka se Opća skupština UN-a

Usuglašen je prijedlog rezolucije kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u srpnju 1995., i o njemu bi se tijekom svibnja trebalo raspravljati na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, potvrdio je veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, prenosi HRT/Hina.

Lagumdžija je na društvenoj mreži X naveo kako je postupak usuglašavanja rezolucije, čiji su formalni predlagatelji Njemačka i Ruanda, okončan i upućen predsjedniku Opće skupštine UN Dennisu Francisu pa će njen tekst biti predstavljen državama-članicama svjetske organizacije od kojih se očekuje potpora.

Međunarodni dan sjećanja

Rezolucija poziva da se 11. srpnja uspostavi kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Od glavnog tajnika UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. obljetnica tog zločina.

Sve države-članice UN, kao i nevladine udruge i civilno društvo, predlagatelji rezolucije istodobno pozivaju na odgovarajuće aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine.

Kao sponzori rezolucije prijavile su se najutjecajnije zapadne države te značajne islamske zemlje, a među državama regije jugoistoka Europe sponzori su joj Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Srbija se pak usvajanju rezolucije odlučno protivi i poduzima sve ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Općoj skupštini.

Nametanje kolektivne krivnje

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik inzistiraju na tvrdnjama kako se ovom rezolucijom pokušava nametnuti kolektivna krivnja srpskom narodu te opetovano inzistiraju na tome da u Srebrenici nije bilo genocida iako je to potvrđeno presudama Haaškog tribunala i ICJ-a.

Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u srpnju 1995., nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sustavno pobili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.