Haški tribunal objavio presudu protiv Ratka Mladića na preko 2.000 stranica
Haški tribunal objavio je prvostupanjsku presudu protiv Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika Glavnog stožera Vojske Republike Srpske (VRS), kojom je osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tijekom oružanog sukoba u BiH.
Presuda sadrži 2.527 stranica i podijeljna je u četiri toma, odnosno dijela. U presudi je navedena uloga VRS-a i policijskih struktura, ali i opisani zločini počinjeni u općinama Banja Luka, Bijeljina, Foča, Ilidža, Kalinovik, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac i Vlasenica.
Poseban dio presude je opsada Sarajeva, teroriziranje građana snajperima i granatiranjem, kao i uzimanje za taoce vojnika UNPROFOR-a.
Presuda u zasebnom dijelu tretira genocid počinjen u Srebrenici, a što uključuje deportacije iz Potočara, sastanke u hotelu Fontana, zločine u Cerskoj, Kravici, Sandićima, školi u Petkovcima, u Roćeviću, Branjevu, Bišini, Trnovu, Potočarima, kao i druga pojedinačna ubojstva, javlja BIRN-Justice Report.
Objašnjena je i primjena odgovarajućeg zakona kao i odgovornost optuženog Mladića uključujući i njegovu ulogu u VRS-u i odgovornost za policijske snagae i paravojne formacije.
Prvostupanjskom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice Tužilaštva u Haagu. Oslobođen je jedino optužbe za genocid počinjen u šest bh. općina tijekom 1992. godine.
Vijeće je utvrdilo da je Mladić počinio te zločine svojim učešćem i doprinosom u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP), odnosno sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, vezanom za Sarajevo, Srebrenicu i uzimanje međunarodnog osoblja za taoce.
Prema presudi, sveobuhvatni udruženi zločinački poduhvat, koji je postojao od 1991. do studenog 1995. godine, imao je za cilj trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo činjenjem zločina u općinama širom BiH. Vijeće je utvrdilo da dokazi nisu potkrijepili nalaz da je zločin genocida predstavljao dio cilja sveobuhvatnog udruženog zločinačkog poduhvata.
Suci su utvrdilo da su snage bosanskih Srba ubile brojne Bošnjake i Hrvate, dok su brojni drugi prisilno raseljeni iz svojih domova tijekom preuzimanja kontrole nad opštinama ili nakon napada na nesrpska sela.
“Okolnosti su bile strašne; oni koji su pokušali obraniti svoje domove bili su suočeni s nemilosrdnom silom. Izvršavana su masovna pogubljenja, a neke žrtve su podlegle nakon premlaćivanja. Mnogi od počinitelja koji su zarobili bosanske Muslimane pokazivali su malo ili nimalo poštovanja za ljudski život i dostojanstvo”, rekao je predsjedavajući sudija Alphons Orie.
Druge žrtve su uhićene, zatočene u zatočeničkim objektima, često u nehumanim životnim uvjetima, izložene mučenju, premlaćivanju, silovanju i drugim djelima seksualnog nasilja, i nakon toga premještene izvan tih općina.
Vijeće je utvrdilo da je Mladić bio od ključne važnosti za počinjenje tih zločina, i to u tolikoj mjeri da bez njegovih djela ti zločini ne bi bili počinjeni. Suci su stoga utvrdilo da je on značajno doprinio postizanju zajedničkog cilja da se trajno uklone Bošnjaci i Hrvati s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo činjenjem zločina. Mladić je proglašen krivim za progon, istrebljivanje, ubojstvo, deportaciju i nečovječno djelo prisilnog premještanja.
Vijeće je također utvrdilo većinom glasova, uz protivno mišljenje suca Oriea, da su neposredni počinitelji u nekoliko općina namjeravali uništiti Bošnjake u tim općinama kao dio zaštićene grupe. Međutim, suci su zaključili da su Bošnjaci koji su bili meta napada u svakoj od općina predstavljali relativno mali dio i nisu na druge načine predstavljali značajan dio zaštićene grupe.
Shodno tome, Vijeće se nije uvjerilo da je jedini razumni zaključak bio da su neposredni počinitelji posjedovali potrebnu namjeru da unište značajan dio zaštićene grupe Bošnjaka.
Na presudu Mladiću dopuštene su žalbe, koje će rješavati Mehanizam za međunarodne tribunale.
'Kako sam upoznala Mladića', naziv je videa kojeg je povodom presude ratnom zločincu Ratku Mladiću objavila proslavljena novinarka CNN-a Christiane Amanpour. Ona je izvještavala iz ratom zahvaćene BiH gdje je 1993. upoznala Mladića. Tada ga je već pitala za moguću optužnicu za ratne zločine. Mladić, za kojeg kaže da je dobio nadimak 'mesar Bosne', kazao je da mu samo njegov narod može suditi
'Nema veće časti od obrane svoga naroda', kazao mi je Ratko Mladić 1993. Pitala sam tada 'mesara Bosne' što misli o mogućem kaznenom progonu zbog ratnih zločina', napisala je Amanpour dodajući da je doživotna presuda velika zadovoljština.
Video prilog koji je objavila tijekom izvještavanja iz BiH, najbolje pokazuje Mladićev karakter. Na neugodna pitanja ove novinarke, odgovara s osmjehom, samodopadno. Kazala je da ga je 'Amerika nazvala ratnim zločincem i da će vjerojatno biti procesuiran.
Dodala mu je: Vi ste snažan čovjek po možete podnijeti ovo teško pitanje. Mladić je kazao kako je odgovarao i na teža pitanja i dodao kako je samo branio svoj narod i kako mu jedino njegov narod može suditi. 'Nema veće časti od obrane svog naroda', poručio je Mladić Amanpour 1993.
