Političar kojeg Rusija nije voljela zbog alkoholne reforme

Ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, posljednji predsjednik SSSR-a, koji je poslije preuzimanja vlasti počeo proces reformi "perestrojku", okončao razdoblje "Hladnog rata" sa Zapadom i doprinio slomu komunizma u zemljama Istočne Evrope, rođen je 2. marta 1931. godine.

Gorbačov je hvaljen na Zapadu, nagrađen je Nobelovom nagradom za mir, ali je u Rusiji izrazito nepopularan i smatraju ga neuspješnim političarem.

U unutrašnjoj politici, Gorbačov je provodio ekonomske reforme za koje se nadao da će poboljšati životni standard i radničku produktivnost kao dio svog programa "perestrojka".

Godine 1985, Gorbačov je obznanio da je sovjetska ekonomija stala i da je potrebna reorganizacija, piše Srna.

Prva reforma predstavljena za vrijeme Gorbačova bila je alkoholna reforma 1985, koja je zamišljena da se bori protiv široko rasprostranjenog alkoholizma u Sovjetskom Savezu.

Cijena votke, vina i piva je podignuta, a njihova prodaja je bila ograničena. Ljudima koji su uhvaćeni pijani na poslu ili na javnim mjestima odmah se sudilo.

Zabranjena su pića na javnim mjestima i u vlakovima. Scene konzumiranja alkohola su izbacivane iz filmova.

Ipak, reforme nisu imale značajnijeg uticaja na alkoholizam u zemlji, ali su ekonomski bile ozbiljan udarac za državni budžet /gubitak od oko 100 milijardi rubalja/ nakon što se proizvodnja alkohola preselila na crnu burzu.

Alkoholna reforma je bila okidač koja je izazvala lanac dešavanja koji se završio raspadom Sovjetskog Saveza i dubokom ekonomskom krizom u novoosnovanoj Zajednici Nezavisnih Država šest godina kasnije.

Gorbačov je generalno dobro ocijenjen na Zapadu nakon što je okončao "Hladni rat".

Ipak, u Rusiji njegov ugled je vrlo nizak jer je označen kao netko tko je doveo do kolapsa države i zko je dgovoran za ekonomsku bijedu koja je uslijedila.