Francuska će školske nasilnike će kažnjavati i zatvorom do tri godine

Francuski parlament izglasao je novi zakon prema kojem će se vršnjačko nasilje u školama ('bullyng') tretirati kao kazneno djelo za koje je zapriječena kazna do tri godine zatvora, piše Guardian. Potez je to kojim se želi riješiti vrlo ozbiljan problem zlostavljanja koje neki učenici vrše nad svojim kolegama.

Prijedlog zakona podupro je ministar obrazovanja u vladi Emmanuela Macrona, Jean-Michel Blanquer.

Blanquer je kazao da ovaj zakon šalje čvrstu poruku da društvo ''nikada neće prihvatiti da se životi djece tako uništavaju''. Prema procjenama, u Francuskoj je od strane svojih vršnjaka zlostavljano svako deseto dijete, a društvene mreže dodatno povećavaju potencijal za javno vrijeđanje i sramoćenje. Blanquer je također kazao da je prijedlog zakona 'način promicanja vrijednosti Republike', prenosi jutarnji.

Usvajanje u veljači

Prijedlog zakona već je prošao glasanje u donjem domu i sada je upućen u gornji dom, odnosno Senat. Očekuje se da će biti usvojen u veljači čime će Francuska postati zemlja s najstrožom kaznom za vršnjačko nasilje na svijetu.

Erwan Balanant, zastupnik centrističke stranke MoDem iz Bretanje i jedan od predlagatelja zakona, kaže kako će novi zakon i visoke kazne utjecati na čitavo društvo. Dodao je da će oštra poruka i 'šok terapija' koju novi zakon donosi, podići svijest građana o razarajućim učincima vršnjačkog nasilja. Kazao je i da će zakon pomoći u edukaciji ljudi o vršnjačkom nasilju kao i njegovom sprečavanju.

''Ne radi se o slanju djece u zatvor. Naše zakonodavstvo uzima u obzir dob prekršitelja i njihovu sposobnost rasuđivanja'', kazao je Balanant i dodao da kazneni zakon može ''odrediti vrijednosni sustav društva''.

Maksimalna kazna i do 10 godina

Novo kazneno djelo nasilja u školama odnosit će se na djecu i odrasle u školama i na fakultetima, uključujući i sve zaposlene u sustavu školstva poput onih koji rade u školskim kantinama. Nedjelo će se kažnjavati maksimalnom kaznom od tri godine zatvora i novčanom kaznom od 45.000 eura. Ako žrtva nasilja zbog toga počini samoubojstvo ili si pokuša oduzeti život, kazna može doseći i 10 godina zatvora te 150.000 eura.

U praksi, osuđena djeca vjerojatno neće masovno završavati u zatvorima već će se organizirati načini da odrade kaznu obavljanjem nekog društveno korisnog rada i educiraju se o posljedicama zlostavljanja. Zakonom će također biti povećana sredstva za prevenciju i edukaciju kao i osigurane prilike da se djeca uključe u programe prevencije nasilja.

Neki zastupnici su kazali kako će i sâm rizik od odlaska u zatvor te dobivanje kriminalnog dosjea, mnoge odvratiti od zlostavljanja školskih kolega.

Prestrogo?

Većina zastupnika stranaka centra i desnice podržali su zakon, dok su neki članovi stranaka ljevice zakon kritizirali kao previše strog.

''Ne slažemo se s kriminalizacijom maloljetnika i povećanjem represije'', kazala je Michèle Victory, zastupnica socijalista.

Sabine Rubin, zastupnica lijevo orijentirane stranke La France Insoumise, zakon je nazvala ''iluzornom i demagoškom pretjeranom reakcijom''.

Drugi su se zastupnici zapitali hoće li zakon uopće biti učinkovit. Naime, vršnjačko se nasilje u Francuskoj već procesuira u sklopu zakona koji kriminalizira svako zlostavljanje, kazali su protivnici novog zakona.

Delphine Bagarry, liječnica i zastupnica centra izabrana na to mjesto 2017. godine dolaskom Emmanuela Macrona, no koja više nije u tom parlamentarnom klubu, rekla je da novi kazneni zakon 'nije način na koji se treba baviti specifičnim mehanizmima zlostavljanja - konkretno, kad čitava grupa nekoga ''uzme na zub'' - pogotovo s obzirom na to da se vršnjačko nasilje događa u svakoj školi i da ga vrše djeca koja još nemaju moć razlučivanja'. Dodala je i da će zakon oslabiti ključne oblike borbe protiv zlostavljanja poput napora učitelja da zlostavljačima stanu na kraj.

Ove godine je u Francuskoj nekoliko slučajeva vršnjačkog nasilja završilo tragično o čemu su mediji puno pisali. Među njima je i slučaj samoubojstva djevojčice od 14 godina u regiji Alsace u listopadu. Njezina majka je kazala da je djevojčica bila izložena rasističkom i homofobnom iživljavanju te da su je razredni kolege izolirali. Osim toga i fizički su je naguravali i njezine stvari bacali na pod. Prva dama Francuske, Brigitte Macron, koja je i sama bivša učiteljica, borbu protiv vršnjačkog nasilja stavila je u središte svojeg humanitarnog rada.