Finska o Rusiji: Trebali smo slušati Poljsku

Finska premijerka Sanna Marin poručila je u u utorak Europskom parlamentu kako je EU bila „previše naivna“ u odnosu prema Rusiji te da je po tom pitanju trebalo „više slušati“ Poljsku i baltičke zemlje, piše Hina.

Naivan pristup

„Moramo priznati da smo usvojili previše naivan pristup prema Rusiji i temeljili naša očekivanja o njenom funkcioniranju na krivim osnovama“, kazala je Marin u svom obraćanju zastupnicima u Europskom parlamentu.

„Trebali smo slušati naše poljske i baltičke prijatelje koji su živjeli pod sovjetskom vladavinom“, dodala je socijaldemokratska premijerka Finske.

Poljska, Litva, Latvija i Estonija bili su najoštriji kritičari europskog oslanjanja na ruska fosilna goriva i pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2, nasuprot Njemačkoj koja je u posljednjih desetak godine uvelike povećala svoju ovisnost o ruskom plinu.

Marin je istaknula i da je ruska politika korištenja energenata kao oružja za „ucjenu“ EU-a „kratkovidna“.

Nema povjerenja

„Zbog postojeće energetske krize oslobodit ćemo se ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima prije nego što smo mislili. Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost“, poručila je.

„Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost. Nema više našeg povjerenja u Rusiju. Čak i da rat završi danas, naše povjerenje ne bi se za dugo vremena vratilo“, dodala je.

Kratkoročno, smatra Marin, EU mora poduzeti „iznimne mjere“ za smanjenje cijene energenata, dok je na srednji i dugi rok „jedini način za izlazak iz energetske krize veliko investiranje u obnovljive izvore energije, zajedničku transportnu mrežu i tehnologije skladištenja“.

„Moramo se osloboditi ruskih fosilnih goriva što je brže moguće“, dodala je.

Strateška autonomija

Marin smatra da je "strateška autonomija" EU-a imperativ te da bi u tom kontekstu trebalo uvesti glasanje kvalificiranom većinom o nekim pitanjima, iako se dobar dio može ostvariti "unutar postojećeg okvira".

Zagovornice glasanja kvalificiranom većinom o vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima uglavnom su zapadne članice EU-a, dok istočne većinom pravo veta smatraju sredstvom zaštite svojih interesa zbog demografske i ekonomske premoći zapadne Europe.

Marin se zastupnicima obratila u okviru programa „Ovo je Europa“, ciklusa redovitih obraćanja čelnika članica Unije na plenarnim sjednicama parlamenta.

Ove su godine s europarlamentarcima o aktualnim političkim temama za EU, među ostalim  raspravljali estonska premijerka Kaja Kallas, talijanski premijer Mario Draghi, irski premijer Michael Martin i u lipnju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prije ili kasnije

Govor Sanne Marin hvalili su centristički klubovi zastupnica (pučani, socijaldemokrati i liberalni klub Renew Europe), dok su je, iz različitih razloga, kritizirali zeleni, ljevica i desnica.

Philipe Lamberts iz Zelenih kritizirao je finsku premijerku zbog „štedljivog“ stava Finske prema trošenju europskog novca, istaknuvši da članstvo u EU-u znači i „fiskalnu solidarnost“.

„Prije ili kasnije čak i štedljivi trebaju solidarnost od drugih. Finska sada traži sigurnosna jamstva od drugih članica NATO-a. Članstvo u klubu nije jednosmjerna ulica“, kazao je.

Laura Huhtasaari, finska zastupnica iz desng kluba Identiteta i demokracija, je pak optužila Marin da je suodgovorna za rast kriminala u Finskoj provođenjem „neodgovorne migracijske politike“.