Erdogan: Putin na strani okončanja rata

Samo ruski i ukrajinski predsjednici mogu odrediti kada će se rat u Ukrajini završiti, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi Anadolija.

U intervjuu Javnom servisu (PBS), američkom javnom emiteru, turski predsjednik Erdogan je naglasio da ne može dati vremenski okvir za završetak rata u Ukrajini.

"Nemoguće je da dam kalendar kada će se ovaj rat završiti ili koliko dugo će trajati", rekao je Erdogan.

"To vam mogu kazati samo lideri obje strane", dodao je turski predsjednik misleći pritom na ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

Putin na strani okončanja rata

Upitan o njegovim razgovorima s Putinom o ratu, predsjednik Erdogan je rekao da se očekuje da će se sukob nastaviti "dugo vremena".

"Da se rat završi što je prije moguće, želimo da se nadamo tome, a gospodin Putin je zapravo na strani okončanja rata što je prije moguće", rekao je on.

Erdogan je također rekao da je Rusija pouzdana koliko i Zapad.

"Nemam razloga da im ne vjerujem. U mjeri u kojoj je Zapad pouzdan, Rusija je jednako pouzdana. Zadnjih 50 godina čekamo na pragu EU. I u ovom trenutku vjerujem Rusiji onoliko koliko vjerujem Zapadu“, rekao je.

Pročitajte još

Erdogan: Bude li potrebno, Turska bi se mogla 'razići' s EU-om

Upitan o nedavnim primjedbama koje je iznio o eventualnom rastanku s Europskom unijom ako bude potrebno, predsjednik Erdogan je rekao da Turska pridaje veliki značaj odlukama koje donosi EU i da će pozdraviti svaki pozitivan korak naprijed.

"Turska se zadržala na pragu EU posljednjih pet decenija i uvijek smo bili sami sebi dovoljni. Nikada se nismo oslanjali na doprinose ili podršku koju smo dobili od EU, tako da nam to nije ni potrebno", dodao je.

Pregovori o pristupanju EU, švedsko pitanje o članstvu u NATO-u

Erdogan je također ponovio da su kandidatura Švedske za NATO i trenutna pozicija Turrske u pregovorima o pristupanju EU dva odvojena pitanja.

"U više navrata smo izjavljivali da smo spremni da podržimo Švedsku da se pridruži NATO-u, ali Švedska treba da izađe ususret i održi svoja obećanja jer na ulicama Stockholma još uvijek vidimo teroriste kako slobodno šetaju", rekao je turski predsjednik, podsjećajući na pristalice terorističkih organizacija PKK i FETO u toj zemlji. On je više puta pozivao Stockholm da poduzme mjere protiv ovih terorističkih organizacija.

Finska i Švedska su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u ubrzo nakon što je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine u veljači 2022.

Iako je Turska odobrila članstvo Finske u NATO-u, Ankara čeka da Švedska ispuni svoje obveze, što podrazumijeva nepružanje utočišta teroristima ili pristalicama terorista i da ne olakšava njihove akcije.

Predsjednik Turske je rekao da kandidaturu Švedske za ulazak u NATO ocjenjuje Velika narodna skupština Republike Turske i da je to mjesto gdje će, kako je rekao, pristup na kraju biti ratificiran.

"Ovo je dio dnevnog reda Velike narodne skupštine Turske. Skupština će sagledati situaciju u okviru svog kalendara i prijedlog će se naći na glasanju kod poslanika", rekao je Erdogan

Međutim, ponovio je da bi Švedska trebala održati svoja obećanja.

"Terorističke organizacije treba odmah da prekinu svoje demonstracije na ulicama Stockholma i treba da prestanu sa svojim aktivnostima. Vidjeti da se to stvarno dogodilo bit će veoma važno za turski narod. Švedska je naizgled izvršila izmjene zakona, ali to nije dovoljno", dodao je Erdogan.

Prodaja aviona F-16 i kandidatura Švedske odvojena pitanja

Predsjednik Erdogan je također rekao da vjeruje da američka prodaja borbenih aviona F-16 Turske i kandidatura Švedske za članstvo u NATO-u ne bi trebala biti povezana.

“Vjerujem da ove dvije teme ne bi trebale biti povezane, jer iako je, prvenstveno, predsjednik (Joe) Biden rekao da je ovo pitanje vezano za Kongres, mi bismo uvijek rekli, 'u redu, imamo i mi turski parlament'”, rekao je on i dodao:

"Ako parlament ne donese pozitivnu odluku o ovom prijedlogu, onda nema što da se radi".

EU i sankcije Rusiji 

Turski predsjednik Erdogan je upitan i zašto se nije pridružio članicama EU u sankcioniranju Rusije zbog rata u Ukrajini.

"Da li mi to treba da radimo ono što rade članice EU?" upitao je Erdogan.

Rekavši da Turske ima drugačiju poziciju u svijetu, a zemlje članice EU svoje stavove, Erdogan je Rusiju opisao kao jednog od najbližih susjeda Turske i rekao da oba naroda imaju zajedničku historiju.

"I slično, tako se nastavlja sadašnji proces. Pokrenuli smo (Ukrajina) žitni koridor. Sveukupno se 33 milijuna tona žitarica izvozi u ostatak svijeta preko Crnog mora, a mi to nismo uradili samo zato što je EU to od nas tražila. To je bila humanitarna obaveza koju smo preuzeli", rekao je on.

Podsjetio je da mu je ruski kolega Vladimir Putin rekao da će uskoro poslati još milijun tona žitarica i da prati razvoj događaja.

Putin "na strani okončanja rata" u Ukrajini

Predsjednik Erdogan je odbacio kritike da Putinu ne treba vjerovati zbog njegove uloge u dogovoru o žitu i ratu u Ukrajini.

"Ne slažem se. Polovina mojih zaliha prirodnog plina dolazi iz Rusije, što znači da smo solidarni. Mi idemo zajedničkim koracima naprijed, a surađivali smo i u oblasti obrambene industrije. Ove stvari možemo da uradimo s Rusijom'', rekao je Erdogan

Upitan da li vidi više koristi od odnosa Turske s Rusijom ili sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), predsjednik Erdogan je naglasio da se to pitanje ne može postaviti političkom lideru.

"Zato što se način na koji se bavim politikom, koliko je to moguće, svodi na uspostavljanje kontakata s narodima širom svijeta na osnovu scenarija s kojim su svi na dobitku. Kao što imam dobre odnose sa SAD-om, tako ću imati dobre odnose i s Rusijom i mi ćemo nastaviti da imamo dobre odnose s državama članicama EU zasnovane na istom pristupu, win-win", rekao je on.

Turski predsjednik je također rekao da američki narod prati Tursku rekavši za PBS da "sve dok proizvodite zdrave vijesti i imate točno izvještavanje, mislim da će američki narod imati pristup zdravim informacijama".

Američki senator Bob Menendez

Erdogan se osvrnuo i na američkog demokratskog senatora Boba Menendeza, koji je poznat po protivljenju američkoj prodaji borbenih aviona F-16 Turske i njegovim optužbama na račun Ankare zbog navodnog ugrožavanja sigurnosti Grčke.

"Bob Menendez nije baš upoznat sa Turskome, a čini se da Menendez nije upoznat ni s Tayyipom Erdoganom", rekao je turski predsjednik.

"Mi smo prijatelji sa (Grčkom) dugi niz desetljeća. Čini se da je Menendez zauzeo neprijateljski pristup prema Turskoj i pokušava da nas povuče ka određenim diskusijama po njegovom izboru. Ali mi nećemo biti dio toga. Naše prijateljstvo s Grčkom nije onakvo kakvim ga predstavljaju", pojasnio je Erdogan.