EK predlaže zabranu proizvoda dobivenih prisilnim radom

Europska komisija predložila je u srijedu zabranu stavljanja na tržište EU-a proizvoda koji su dobiveni prisilnim radom, jednim od oblika modernog ropstva.

“Ovim prijedlogom činimo važan pomak u borbi protiv modernog ropstva, kojem su podvrgnuti milijuni ljudi u cijelom svijetu. Želimo s tržišta EU-a ukloniti sve proizvode dobivene prisilnim radom, bez obzira na to gdje su proizvedeni”, izjavio je potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis.

Za razliku od Sjedinjenih Država, koje izričito zabranjuju uvoz iz kineske regije Xinjiang, u kojoj su žrtve prisilnog rada često pripadnici muslimanske manjine Ujguri, EU predlaže sveobuhvatnu zabranu bez obzira odakle dolaze proizvodi dobiveni prisilnim radom.

Zabrana će se jednako primjenjivati na domaće proizvode, proizvode za izvoz i proizvode iz uvoza, prenosi Hina.

Komisija navodi da je oko 27,6 milijuna ljudi podvrgnuto prisilnom radu u raznim industrijama u cijelom svijetu. Većina prisilnog rada odvija se u privatnom sektoru, a za manji dio odgovorne su i države.

“Potrebni su nam sigurni i održivi lanci opskrbe. Ne možemo zadržati model potrošnje u kojem proizvodi nisu proizvedeni na održiv način. Kao predvodnici u industriji i tehnologiji moramo odlučnije štititi svoje vrijednosti i utvrđivati svoja pravila i standarde”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Nacionalna tijela provodit će mjere zabrane u državama članicama na temelju procjene rizika.

 U pripremnoj će fazi procjenjivati rizike prisilnog rada na temelju niza izvora informacija, što bi trebalo olakšati identifikaciju rizika i usmjeravanje njihovih aktivnosti.

Izvori informacija mogu biti podnesci organizacija civilnog društva, baze podataka o rizicima od upotrebe prisilnog rada u proizvodnji određenih proizvoda i na određenim zemljopisnim područjima te analize radi dužne pažnje koje provode poduzeća.

Tijela će pokretati istrage o proizvodima za koje postoje utemeljene sumnje da su dobiveni prisilnim radom. Moći će zatražiti informacije od poduzeća i provoditi provjere i inspekcije, čak i u trećim zemljama.

Ako nacionalna tijela budu otkrila prisilni rad, naložit će povlačenje proizvoda koji su već na tržištu, zabraniti stavljanje proizvoda na tržište i njihov izvoz, a od poduzeća će zatražiti da te proizvode uklone iz optjecaja.

Carinska tijela država članica bit će zadužena za provođenje mjera na granicama EU-a.

Ako nacionalna tijela ne mogu prikupiti potrebne dokaze, primjerice zato što poduzeće ili tijelo treće zemlje nije surađivalo, odluke mogu donositi na temelju dostupnih podataka.

U roku od 18 mjeseci od stupanja predložene uredbe na snagu Komisija će objaviti i smjernice koje će se odnositi na postupanje s dužnom pažnjom kako bi se izbjegao prisilni rad i informacije o pokazateljima rizika od prisilnog rada.

O prijedlogu uredbe moraju se usuglasiti  Europski parlament i Vijeće Europske unije, a počet će se primjenjivati 24 mjeseca od stupanja na snagu.