Dag Hammarskjöld, tajnik UN-a koji je stradao u službenoj misiji

Na današnji dan prije 65 godina, 18. rujna 1961. kod grada Ndola u Zambiji smrtno je stradao Dag Hammarskjöld, tadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Dag Hammarskjöld, drugi glavni tajnik UN-a, bio je jedna od najfascinantnijih političkih i intelektualnih figura 20. stoljeća.

Dag Hjalmar Agne Carl Hammarskjöld je životom platio nastojanje svjetske organizacije da vrati mir i zakonitost u DR Kongo. Težeći da pregovorima završi secesiju bogate Katange, skandinavski diplomat uputio se zrakoplovom na razgovor s katanškim vođom Mosesom Tshombeom.

Vojne snage pod vodstvom Moïsea Tshombea prvenstveno su se odnosile na oružane snage otcijepljene Države Katange (tadašnje Gendarmery Katangaise ili katangeški žandarmi), koje su djelovale tijekom Kongoanske krize od 1960. do 1963. godine.

Hammarskjöldova letjelica na tom se putu srušila u džunglu nedaleko Ndole u današnjoj Zambiji. Tri različite službene istrage nisu uspjele dokazati popularnu teoriju da je zrakoplov Tshombeovih vojnih snaga rafalima presreo mirovnu misiju.

Brojne istrage i svjedočanstva sugeriraju da je zrakoplov zapravo srušen, a među osumnjičenima su se spominjale zapadne obavještajne službe (poput CIA-e i MI6) i rudarske kompanije kojima je smetao njegov angažman za neovisnost Konga.

Prema izvješćima nekih istražitelja, Hammarskjöld je bio jedini putnik koji je preživio sam pad aviona (umro je ubrzo nakon toga od ozljeda).

Neposredno prije smrti 1961. nominiran je za Nobelovu nagradu za mir. Nagrada mu je postumno dodijeljena: na svečanosti 10. prosinca te godine na Sveučilištu u Oslu preuzeo ju je švedski veleposlanik.

Hammarskjöld je jedina osoba u povijesti kojoj je Nobelova nagrada za mir dodijeljena posthumno (kasnije su pravila promijenjena kako se to više ne bi moglo dogoditi).

Dag Hammarskjöld rođen je u Jönköpingu 29. srpnja 1905., a diplomirao je humanističke znanosti u Uppsali 1925. godine, a 1928. i političku ekonomiju.

Nakon političke karijere u Švedskoj, od 1949. godine bio je izaslanik u Ujedinjenim narodima. Godine 1953. izabran je za glavnog tajnika UN-a.

Kada je u travnju 1953. preuzeo dužnost, imao je svega 48 godina. Do danas ostaje najmlađa osoba koja je ikada izabrana na čelo Ujedinjenih naroda.

Hammarskjöld je, zajedno s kanadskim diplomatom Lesterom B. Pearsonom, osmislio koncept modernih mirovnih snaga UN-a (poznatih kao Plave kacige) tijekom Sueske krize 1956. godine, kako bi se razdvojile sukobljene strane bez izravne vojne intervencije velesila.

Iako je bio vrhunski diplomat i ekonomist, tek je nakon njegove smrti otkriven njegov bogat unutarnji život. U njegovom stanu u New Yorku pronađen je rukopis objavljen pod naslovom Markings (Znamenja).

Knjiga je otkrila da je Hammarskjöld bio duboki kršćanski mistik čiji su diplomatski napori bili vođeni njegovom osobnom duhovnošću i osjećajem dužnosti.

Osim što je bio doktor ekonomije, bio je strastveni planinar, fotograf, prevoditelj (prevodio je djela francuskog filozofa Martina Bubera) i član prestižne Švedske akademije koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost.

Hammarskjöld je osobno projektirao i nadgledao izgradnju Sobe za meditaciju (Meditation Room) u zgradi UN-a u New Yorku. Želio je stvoriti prostor lišen bilo kakvih religijskih simbola gdje bi svjetski vođe mogli sjediti u tišini, a u središte sobe postavio je masivni blok švedske željezne rude koji simbolizira trajnost i čvrstoću.

Njegov rad cijenio je i John F. Kennedy, koji ga je nakon smrti nazvao "najvećim državnikom našeg stoljeća".