Švedski premijer podnio ostavku

Švedski premijer Ulf Kristersson zatražio je razrješenje s dužnosti nakon što je završeno prebrojavanje glasova na parlamentarnim izborima održanim 13. rujna. Oporbeni blok osvojio je 176 mjesta u Riksdagu, dok je blok koji je podupirao Kristerssonovu vladu dobio 173 mjesta.

Kristersson zatražio razrješenje

Kristersson je u pismu objavljenom na X-u naveo kako tijesan izborni rezultat može zakomplicirati formiranje nove vlade zbog različitih stavova stranaka o budućoj parlamentarnoj suradnji.

"Konstruktivna otvorenost stranaka u parlamentu sada će biti potrebna kako bi premijer bio prihvaćen i kako bi nova vlada mogla dobiti podršku za državni proračun. Bit će potrebno voditi razgovore sa svim strankama kako bi se pronašli načini za prevladavanje zastoja i stvorili uvjeti za stabilnu i učinkovitu vladu", naveo je Kristersson.

Dodao je kako sada slijede koraci prema formiranju nove vlade.

"Kako bi taj rad mogao odmah početi, ovim putem tražim da budem razriješen dužnosti premijera", poručio je.

Prema završenom prebrojavanju, četiri oporbene stranke osvojile su ukupno 176 od 349 mjesta u Riksdagu, dok su stranke koje su činile ili podupirale dosadašnju vlast osvojile 173 mjesta. Svi glasovi su prebrojani, iako rezultat još treba proći formalnu potvrdu.

Socijaldemokrati najveća stranka

Socijaldemokrati bivše premijerke Magdalene Andersson ostali su najveća pojedinačna stranka u parlamentu s 99 mandata. Umjereni Ulf Kristerssona osvojili su 70, a Švedski demokrati 62 mandata i pali na treće mjesto.

Kristersson je na čelu švedske vlade od 2022. godine. Njegovu trostranačku vladu desnog centra u parlamentu su podupirali Švedski demokrati, koji nisu bili dio kabineta.

Andersson pred pregovorima

Izborna pobjeda oporbenog bloka ne znači da je nova vlada automatski formirana. Andersson i stranke koje su zajedno osvojile parlamentarnu većinu sada očekuju pregovori, a među njima postoje razlike oko budućeg sastava vlade. Posebno se razlikuju stavovi Stranke centra i Lijeve stranke o mogućem sudjelovanju u istoj vladi.

U formiranju nove vlade važnu ulogu ima predsjednik Riksdaga. Kandidat za premijera ne mora dobiti većinu glasova "za". Prijedlog je odbijen samo ako protiv njega glasuje najmanje 175 od ukupno 349 zastupnika.

Aktualni predsjednik Riksdaga Andreas Norlén vodi postupak do početka mandata novoizabranog saziva parlamenta.