Cijene nafte nisu eksplodirale unatoč ratu: Pet razloga zašto tržište ostaje mirno

Iako su na početku rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana brojni analitičari upozoravali da bi cijena nafte mogla dosegnuti čak 150 ili 200 dolara po barelu, takav scenarij zasad se nije ostvario. Brent je tijekom sukoba dosegnuo oko 126 dolara po barelu, a potom se ponovno spustio prema razinama od oko 70 dolara.

Stručnjaci izdvajaju pet ključnih razloga zbog kojih tržište zasad nije doživjelo ozbiljan šok.

Prvi razlog je pad potražnje iz Kine. Najveći svjetski uvoznik nafte tijekom lipnja smanjio je uvoz na najnižu razinu u gotovo deset godina. Istodobno je porasla uporaba električnih vozila, smanjena je potrošnja goriva, a ni petrokemijska industrija nije povećavala nabavu sirove nafte.

Drugi važan faktor dolazi iz SAD-a. Američka proizvodnja dosegnula je rekordnih gotovo 14 milijuna barela dnevno, dok je Washington zajedno s Međunarodnom energetskom agencijom pustio na tržište oko 400 milijuna barela iz strateških rezervi kako bi ublažio moguće poremećaje u opskrbi.

Treći razlog je neizvjesnost oko američke politike. Izjave predsjednika Donalda Trumpa o mogućim primirjima i nastavku plovidbe kroz Hormuški tjesnac više su puta mijenjale raspoloženje ulagača. Zbog toga su mnogi fondovi izbjegavali velika ulaganja u rast cijena nafte.

Četvrti razlog odnosi se na promet kroz Hormuški tjesnac. Iako je tijekom sukoba bio ozbiljno ugrožen, Saudijska Arabija povećala je izvoz preko luke Yanbu na Crvenom moru, a dio prometa kroz Hormuz privremeno je obnovljen, čime je ublažen strah od nestašice.

Peti razlog je dovoljna količina fizičke nafte na tržištu. Trgovci ističu da je trenutačno ponuda dovoljna za pokrivanje potražnje, zbog čega novi val sukoba zasad nije izazvao snažan rast cijena.

Ipak, analitičari upozoravaju da se situacija može brzo promijeniti ako dođe do potpunog prekida plovidbe kroz Hormuški tjesnac ili novih poremećaja u opskrbi.