Bila je prva premijerka neke muslimanske zemlje, brutalno su je ubili

Benazir Bhutto rođena je 21. lipnja 1953. godine u Karachiju, u obitelji koja je desetljećima oblikovala pakistansku politiku. Njezin otac Zulfikar Ali Bhutto bio je predsjednik i premijer Pakistana, sve dok nije svrgnut vojnim udarom i pogubljen 1979. godine. Njegova smrt postala je ključna točka njenog političkog identiteta i snažan motiv za ulazak u politiku.

Školovala se na Harvardu i Oxfordu, a po povratku u Pakistan početkom 1980-ih, ubrzo se nametnula kao simbol otpora vojnoj diktaturi generala Zije-ul-Haka.

Prva premijerka muslimanskog svijeta

Nakon sloma vojne vlasti, Pakistanska narodna stranka, koju je predvodila, pobijedila je na izborima 1988. godine. Bhutto je postala prva žena premijerka u muslimanskom svijetu, što je u međunarodnoj javnosti dočekano kao povijesni iskorak, ali i s velikim skepticizmom unutar konzervativnog pakistanskog društva.

Na čelu vlade bila je u dva mandata, od 1988. do 1990. te od 1993. do 1996. godine. Njezine vlade pratile su stalne političke krize, sukobi s predsjednicima i vojskom te ozbiljne optužbe za korupciju, koje su se odnosile i na njezina supruga Asifa Alija Zardarija. Oba mandata završila su prijevremenim smjenama.

Egzil i politički povratak

Nakon gubitka vlasti godinama je živjela izvan Pakistana, ponajviše u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Ujedinjenom Kraljevstvu. Unatoč sudskim procesima i političkom pritisku, zadržala je snažan utjecaj u zemlji i ostala jedna od najprepoznatljivijih oporbenih figura.

Godine 2007. odlučila se na povratak u Pakistan kako bi sudjelovala u novom izbornom ciklusu. Već pri povratku preživjela je težak bombaški napad u Karachiju, u kojem je poginulo više od stotinu ljudi, no nastavila je kampanju unatoč očitim sigurnosnim prijetnjama.

Benazir Bhutto ubijena je 27. prosinca 2007. godine nakon predizbornog skupa u Rawalpindiju. Napadač je pucao u nju dok je pozdravljala pristaše, a zatim se raznio eksplozivom. Preminula je u bolnici u dobi od 54 godine.

Njezina smrt izazvala je masovne nerede i duboku političku krizu u Pakistanu. Izbori su odgođeni, a pitanje odgovornosti i propusta u njezinoj zaštiti ostalo je otvoreno godinama. Iako su vlasti atentat povezale s islamističkim ekstremistima, međunarodne istrage, uključujući onu Ujedinjenih naroda, upozorile su na ozbiljne propuste države u osiguravanju njezine sigurnosti.

Nasljeđe

Benazir Bhutto ostala je simbol nade u demokratskiji i sekularniji Pakistan, ali i personifikacija svih proturječnosti zemlje u kojoj je djelovala. Za jedne bila je hrabra reformatorica i ikona ženskog političkog uspona, za druge dio korumpirane elite. Bez obzira na podijeljena mišljenja, njezino ime zauzima trajno mjesto u političkoj povijesti 20. i početka 21. stoljeća.