Bijela kuća traži od Beograda da prizna Kosovo

Beograd je pod dvostrukim pritiskom Washingtona - Kongres traži da se riješi slučaj ubojstva braće Bitiqi, trojice kosovskih Albanca s američkim državljanstvom, dok Bijela kuća zahtijeva priznanje neovisnosti Kosova, objavili su u srijedu beogradski mediji pozivajući se na vlastite izvore i Glas Amerike (VOA).

Američki predsjednik Donald Trump je, posredstvom specijalnog izaslanka Richarda Grenella, koji se nedavno u Beogradu sastao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, poručio da Srbija mora priznati Kosovo, tvrdi beogradski Blic, pozivajući se na neimenovane izvore upućene u razgovor Vučić-Grenell.

Težak razgovor

„To je bio jedan veoma težak razgovor. Grenell je doslovno postavio uvjet - Srbija mora priznati Kosovo. Rekao je i da će Amerika utjecati na Europsku uniju da pojača pritisak na službeni Beograd", naveo je neimenovani sugovornik Blica.

Da je taj razgovor bio neugodan po srpsku stranu potvrdila je, poslije susreta Vučić-Grenell 10. listopada, i Suzana Vasiljević, savjetnica srbijanskog šefa države za medije i odnose s javnošću.

„Ono što je bilo čudno je da je prvi put predsjednik (Vučić) sam pisao službenu bilješku sa sastanka, jer je razgovor očigledno bio dosta težak i on jučer nije bio voljan ni s nama o tome razgovarati“, rekla je Vasiljević dan poslije tog sastanka.

Trump je imenovao Grenella svojim izaslanikom za pregovore Beograda i Prištine, premda je Washington ranije kao specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan odredio Mathewa Palmera, kojemu je u agendi i postizanje rješenja za Kosovo.

Dodatni pritisak zbog smrti Kosovara, američkih državljana

Ta politička linija u međuvremenu je pojačana dodatnim pritiskom iz Sjedinjenih Država.

Kako je javio Glas Amerike (VOA), Zastupnički dom američkog Kongresa u punom sastavu po prvi put je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se od Srbije zahtijeva da riješi slučaj ubojstva trojice braće Bitiqi, Ilija, Agrona i Mehmeta, a ostaje da rezoluciju usvoji i Senat.

Odnosi Srbije i SAD

U dokumentu se navodi se da od napretka u rješavanju tog slučaja treba ovisiti razvitak budući odnosa Sjedinjenih Država i Srbije, navodi VOA.

„Neprihvatljivo je da nijedna osoba nikada nije proglašena krivom za ubojstvo braće Bitiqi ili bilo kojih drugih zločina povezanih s njihovom smrću i da se nitko ne suočava s optužbama za te zločine", prenosi VOA navode iz rezolucije.

Srbija bi, prema rezoluciji, rješenje tog ubojstva trebala postaviti kao prioritet za istragu i kazneno gonjenje onih za koje vjeruju da su odgovorni za taj zločin.

Navodi se i da Goran Radosavljević Guri, nekadašnji zapovjednik policijske postrojbe Žandarmerija MUP-a Srbije, koja je kontrolirala područje na kojem se dogodilo ubojstvo, radi kao konsultant jedne tvrtke u Beogradu, a također je i visoko pozicionirani član vladajuće Srpske napredne stranke, čiji je predsjednik upravo srbijanski predsjednik Vučić.

Reagirala je i obitelj Bitiqi, zahvalivši se američkim kongresmenima, naglašavajući kako se „nada da će specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Mathew Palmer i specijalni izaslanik za pregovore Beograda i Prištine Richard Grenell čuti ove glasove i u svom radu postaviti kao prioritet slučaj braće Bitiqi i pravdu za žrtve ratnih žločina“.

Braća Mehmet, Agron i Ilija Bitiqi uhićeni su 1999. godine na ulasku u Srbiju po optužbama tadašnjih srbijanskih vlasti za nelegalan prijelaz granice, ali su po odsluženju kazne i puštanja na slobodu ubijeni.

Njihova su tijela otkrivena u srpnju 2001. godine u masovnoj grobnici u Petrovom Selu, u istočnoj Srbiji, na području kampa koji je kontrolirala postrojba, čiji je zapovjednik bio Goran Radosavljević Guri. Tijela su nađena s vezanim rukama i s ranama od ispaljenih metaka na potiljku, prenosi Hina.