Bh. vlasti u pregovorima oko preuzimanja ratnika, žena i djece iz Sirije

Bosanskohercegovačke vlasti trenutno su u pregovorima oko identifikacije i preuzimanja određenog broja ratnika tzv. Islamske države, kao i žena i djece, koji se trenutno nalaze u kampovima na području Sirije.

Teritorija tzv. Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), koja je prije tri godine obuhvatila velike dijelove Sirije i Iraka – i koju je nastanjivalo više od tri miliona ljudi – svedena je na područje jedva veće od jednog kvadratnog kilometra, na kojem se nalazi posljednjih nekoliko stotina bivših boraca ove terorističke organizacije, piše BIRN.

Žene i djeca su se prethodno već predali u kampove koje vode kurdske snage ili jedinice Sirijskih obrambenih snaga i gdje čekaju konačnu odluku da li će biti vraćeni u svoje domovine.

Među borcima koji su na posljednjim teritorijama tzv. Islamske države ili su već zarobljeni, kao i u kampovima za žene i djecu, nalaze se, prema procjenama bh. vlasti, desetine građana koji imaju državljanstvo BiH ili su djeca rođena u Siriji a čiji su jedan ili oba roditelja građani BiH.

Ministar sigurnosti Dragan Mektić rekao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da se trenutno ''vode pregovori'' oko preuzimanja i prihvata građana BiH koji se nalaze u Siriji.

''Ima jedan broj državljana BiH koje smo mi obavezni prihvatiti… Ne možemo mi svom državljaninu zabraniti da uđe u državu, nikada ni pod kojim uvjetima. U ovom momentu ne mogu više detalja dati, ali radimo na tome, provjeravamo njihove identitete, u komunikaciji smo s nadležnim tijelima u Siriji koja rade na tome'', kazao je Mektić.

Od 2012. godine, oko 200 muškaraca i 70 žena iz BiH je otišlo na područje Sirije i Iraka.

Prema podacima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na područje pod kontrolom ISIL-a odvedeno je ukupno oko 60-ero djece.

''SIPA raspolaže neprovjerenim saznanjima da je na području Sirije i Iraka rođeno oko 70-ero djece čiji su jedan ili oba roditelja državljani BiH'', kažu iz SIPA-e za BIRN BiH i dodaju da imaju saznanja i da je na području Sirije poginulo 12-ero djece, piše BIRN.

Ministar Mektić je pojasnio da je veliki izazov identifikacija ljudi na terenu, te dodao da BiH ''neće moći prihvatiti nijednu osobu za koju prethodno sigurno ne utvrdimo da ima državljanstvo''.

Apeli iz Amerike i Sirije

Kurdske snage, potpomognute američkim snagama, već mjesecima apeliraju na vlasti europskih zemalja da organiziraju preuzimanje svojih građana iz kampova na području Sirije.

Isti poziv u subotu je izrekao i američki predsjednik Donald Trump, koji je pozvao ''europske saveznike'' da preuzmu oko 800 ISIL-ovih boraca koji se trenutno nalaze u pritvoru u Siriji.

''Želimo da ih osude. Kalifat će uskoro pasti. Alternativa nije dobra jer ih inače moramo pustiti. Sjedinjene Države ne žele da vide kako se ovi ISIL-ovi borci vraćaju slobodni u Europu, a znamo da će se tamo vratiti'', rekao je Trump.

Tri građanke BiH, koje se trenutno nalaze u kurdskom kampu, putem Radija Slobodna Europa, piše BIRN, su ovaj tjedan objavile pismo u kojem su pozvale vlasti u BiH da im pomognu da se vrate kući.

''Nas tri, bosanske državljanke, apeliramo da Bosna i Hercegovina nas i našu maloljetnu djecu vrati natrag u normalan život, koji smo nekad imali. Spremni smo podnijeti i sudski proces, koji će sigurno uslijediti prilikom povratka u našu državu. Još jednom vas molimo u naše i u ime naše nedužne djece da nas primite natrag i da nam pružite drugu priliku za novi život, ako ništa zbog maloljetne, nedužne djece. Spremne smo podnijeti posljedice naše greške, to je najmanji problem. Unaprijed Vam hvala i nadamo se da ćete nama i našoj djeci pružiti i omogućiti drugu priliku'', navodi se u pismu.

Teritoriju u blizini kurdskih kampova u Siriji prošli tjedan posjetio je Marcel van der Steen, dopisnik nizozemske televizije NOS, kada je boravio u blizini grada Deir ez-Zuru, gdje se vode posljednje bitke. Tijekom posjete razgovarao je sa ženom iz Francuske, koja je također poslala apel vlastima te države da je prime nazad.

On je kazao da mu nije dozvoljen ulazak u same kampove, ali da je na terenu vidio da je situacija teška.

''Teritorija sadašnjeg kalifata nije veća od jednog kvadratnog kilometra. Kurdske snage i jedinice Sirijske vojske su zarobile većinu boraca i smjestile žene i djecu, ali posljednja bitka je teška, zato što se tamo nalaze uglavnom međunarodni borci koji su spremni da poginu za ono u šta vjeruju. Oni vjeruju u ISIL. Kurdi su mi rekli da oni često koriste ljudske štitove, civile, žene i djecu'', opisao je Van der Steen.

Van der Steen je podsjetio i da su Ujedinjene nacije (UN) prošlog mjeseca izvijestile da je u kampu Al Hol zbog loših uvjeta umrlo 30-ero djece.

''Situacija unutra mora da je zaista loša, da su djeca na hladnoći ili da nemaju dovoljno hrane'', kazao je on.

Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Siriji Elizabeth Hoff je, u priopćenju izdanom krajem siječnja, zatražila da se Ujedinjenim narodima dozvoli potpuni pristup kampu u Al Holu, gdje se, prema njenim riječima, nalazi više od 30.000 civila.

''Situacija je srceparajuća. Djeca umiru od hipotermije'', rekla je Hoff.

Van der Steen tvrdi da, dok je bio u Siriji, nije vidio osobe s područja zapadnog Balkana, ali smatra da veliki broj ljudi daje lažne podatke.

''Ako pričaju arapski, vrlo je lako moguće da su dali pogrešan podatak odakle su… Nekada mladi muškarci izlaze s teritorija ISIL-a i tvrde da su civili, ali ih se tretira kao da su borci i izvjesno je da su bili. Oni su svi sada pritvoreni i čeka se odluka evropskih vlasti kako će ih preuzeti'', kazao je Van der Steen.

U BiH bi se pitanjem povratka osoba iz Sirije trebalo baviti posebno Koordinaciono tijelo čijim radom rukovodi Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH, a članovi su i pripadnici drugih ministarstava i agencija.

Koordinaciono tijelo je formirano, ali još uvijek se niti jedan bivši ratnik ili žena i dijete nisu vratili. Iz Ministarstva sigurnosti su za BIRN BiH rekli i da oni ne učestvuju u radu ovog tijela.

Priprema za procesuiranje

Bosanskohercegovačke sigurnosne i policijske agencije skupljaju podatke o osobama koje se nalaze na sirijskom ratištu. Pripadnici SIPA-e su krajem prošle godine sačinili izvještaj protiv 15 osoba iz naše zemlje, koji je predat Državnom tužilaštvu, saznaje BIRN BiH.

Prema podacima SIPA-e, na sirijskom ratištu nalaze se Muharem Imširović i njegov sin Zubejr, Vehid Beganović, Abidin Mehmedović zvani ''Ebu Medina'', Valdes Karić zvani ''Ebu Imran'', Fikret Hašimović, Emir Sinanović zvani ''Ebu Bekr'', Mirsad Ramić zvani ''Hazim'', Harun Pečenković, Eduard Durgutti zvani ''Musa, Muaz i Ebu Jahija'', Seid Čolić zvani ''Ebu Husama'', Suad Ramić zvani ''Zeid i Ebu Zeid'', Nusmir Pjanić zvani ''Hamza Esed'', Sena Hamzabegović, kao i njen suprug Muradif Hamzabegović zvani ''Hamzabeg''.

Prema saznanjima SIPA-e, na granici između Sirije i Turske nalazi se još državljana BiH, tvrdi inspektor, sugovornik BIRN-a BiH koji je tražio da ostane anoniman.

''U izbjegličkim kampovima u Turskoj, prema našim saznanjima, nalaze se još dvije žene. S njima su u kampovima i malodobna djeca'', kazao je on.

Sa spiska boraca, prema saznanjima SIPA-e, osam osoba je poginulo u borbama na sirijskom ratištu, među kojima i Harun Pečenković, a što je za BIRN BiH ranije potvrdio njegov brat Dino Pečenković.

''Informacije o njihovom stradanju dobili smo od svjedoka koji su također boravili u Siriji, a koji su po povratku u našu zemlju postali predmet istrage'', rekao je izvor iz SIPA-e.

Osim istražnih organa u BiH, neke od osoba sa ovog spiska traže i sigurnosne agencije i istražni organi drugih zemalja svijeta.

Svi će biti procesionirani

Sigurnosne službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD) potražuju Mirsada Ramića jer ima njihovo državljanstvo. Ramić je bio i u ekstradicijskom pritvoru u Turskoj, a u Siriji se nalazi u gradu Sirin, gdje se bori kao pripadnik ''vojne ketibe'' čiji je vođa Ramo Pazara, stoji u izvještaju SIPA-e u koji je BIRN BiH imao uvid.

Suad Ramić bio je predmet istrage austrijskih organa gonjenja. Uhićen je 2014. s još 12 osumnjičenih, uglavnom iz Čečenije, a sve ih se sumnjičilo za financiranje terorističkih aktivnosti, radikaliziranje mladih i vrbovanje za ISIL.

U izvještaju se nalazi ime Muradifa Hamzabegovića zvanog Hamzabeg, koji, prema podacima SIPA-e, u naselju Husino kod Tuzle ima privatnu firmu.

SIPA je Senu Hamzabegović – prije nego što je napustila BiH i pridružila se mužu u Siriji – saslušala na okolnosti sumnjivih novčanih transakcija. Ona je priznala kako je svom mužu jednom mjesečno dostavljala 300 eura, zajedno s lijekovima koje je kupovala u Švicarskoj, kao i to da mu je svakih pola godine lično nosila novac na područje Turske.

Novac je na teritoriji Turske predavala porodici Muradifove druge supruge – Sirijke Fatime – te je tako novac na kraju stizao do Muradifa.

SIPA je u istrazi došla do podatka da Muradif Hamzabegović u Siriji živi kao civil, te da financijski dobro stoji. U Siriji živi s dvije žene, a navodno je pripadnicima sirijske vojne formacije ''Džejšur Hura'' osobno platio da oslobode Begzada Spahića, koji se u zatvoru u gradu Kobane nalazio kao pripadnik formacije ''Dewle''.

BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi ove navode.

Hamzabegović je 2013. pred Sudom BiH osuđen za međunarodno krijumčarenje ljudi, a prema informacijama SIPA-e, bio je jedan od organizatora prebacivanja ljudi na teritoriju ISIL-a. Protiv Hamzabegovića je 2017. godine u Hrvatskoj podignuta optužnica u odsustvu za krijumčarenje migranata, a nalazio se i na Interpolovoj potjernici.

Ministar Mektić je za BIRN BiH rekao da je ''sigurno'' da će sve osobe koje budu primljene u BiH biti procesuirane.

''Ne možemo našim građanima odbiti pravo da se vrate, ali sve ove osobe koje prihvatimo bit će procesuirane'', kazao je Mektić.

Zbog boravka na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja, 23 osobe su u 14 predmeta pravosnažno osuđene na ukupno 42 godine i osam mjeseci zatvora. Jedan od postupaka je još uvijek u toku, dok se u jednom očekuje početak suđenja.