Balkan se bori s radikalizacijom: 900 osoba otišlo na strana ratišta

Najnovije istraživanje Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) pokazalo je da je sa područja Balkana oko 900 ljudi otišlo na strana ratišta u Irak i Siriju, od čega naviše sa područja Kosova, javlja agencija Anadolija.

Pred početak regionalne konferencije "Balkanski džihadisti: radikalizacija i regrutiranje boraca za Siriju i Irak", novinar BIRN-a Denis Džidić za AA izjavio je da je odlazak takozvanih boraca sa Balkana na strana ratišta - izuzetan problem.

"BIRN je prije par mjeseci uradio istraživanje o broju osoba koje su otišle na strana ratišta, na područje Sirije i Iraka, s područja Balkana, zemalja bivše Jugoslavije. S tog područja otišlo je oko 900 osoba da se bori na strana ratišta, oko 300 osoba se vratilo. Najveći broj osoba je sa područja Kosova, Albanije, oko 300, nakon toga je BiH s oko 200 osoba, nešto manji broj je iz Makedonije, Srbije i Crne Gore", rekao je Džidić.

Kako tvrdi, različiti su uzroci zbog kojih se ljudi odlučuju otići na strano ratište na Bliski istok, a to je najčešće besperspektivnost u domovini.

"Korupcija, nezaposlenost, jednostavno, taj osjećaj beznađa, a motivi su i religijske prirode. Mi smo se bavili prvenstveno time koji su državni odgovori na ovaj fenomen. Jedan segment je odgovor represivnog aparata, tužiteljstva, policije, a drugi je resocijalizacija takvih u društvu, što je veliki problem", rekao je Džidić.

U BiH trenutno je 18 osoba u sudskom postupku optuženih za odlazak na strana ratišta ili poticanja osoba na odlazak. Konačne kazne za takva kaznena djela su, kako smatra Džidić, relativno male.

"Vidjeli ste kazne po godinu dana, te osobe će relativno brzo to odslužiti, što će država uraditi u njihovoj resocijalizaciji. BiH je 2015. godine usvojila strategiju o procesu prevencije i deradikalizacije, međutim do sada u impelementaciji ovog dijela se najmanje radi. Kazne zatvora variraju, a vidimo da je Tužiteljstvo BiH spremno na sporazum, u protekle dva tjedna smo imali dva sporazuma kojima je predviđena kazna u trajanju od jedne godine. To je prosječna kazna na koju se takvi osuđuju", istakao je Džidić.

Iz Srbije na strana ratišta najviše odlaze stanovnici Sandžaka

Marija Ristić, urednica BIRN-a u Beogradu, naglasila je kako su istraživanja pokazala da se trenutno u ratom zahvaćenoj Siriji i Iraku nalazi 28 osoba iz Srbije. Sa tog dijela, u Srbiju se, kako je naglasila, vratilo osam osoba dok se za sedmero vjeruje da je poginulo.

"Iz Srbije je otišlo 50 ljudi, to obuhvata ne samo borce već i njihove obitelji. Najveći broj ljudi koji je otišao je iz Sandžaka, to su Bošnjaci koji žive u tom dijelu Srbije, a druga najveća grupa su Romi, to su Romi iz beogradskih predgrađa i Novog Sada i Smedereva", kazala je Ristić.

Prema njenim riječima, srbijanska vlada zauzeta pregovorima sa Kosovom, europskim integracijama i migrantskom krizom, još uvijek se nije ozbiljnije uhvatila u koštac s problemom odlaska građana na strana ratišta.

"Naše sigurnosne službe tvrde da vrše monitoring i da je sigurnosni nivo podignut, međutim, nisu nam poznati rezultati tog napora vlasti da se suoče sa tim. Mi do sada nismo imali nikakve incidente u Srbiji niti sigurnosni eksperti smatraju da su džihadisti na bilo koji način prijetnja Srbiji. Imali smo nekoliko udruženja obilježenih kao da regrutiraju borce u Siriji, to su mahom udruženja iz Novog Pazara, ona su pod prismotrom, većina lidera je na suđenju u Beogradu za regrutiranje", istakla je Ristić.

Dodala je kako u Srbiji do sada nije donesena niti jedna presuda vezano za odlazak na strana ratišta ili regrutiranje boraca.

"Imamo dva slučaja za petero ljudi iz Novog Pazara, mahom su to ljudi koji su bliski udruženju Furkan i još jednog optuženog koji je navodno regurtirao Rome iz Beograda. Još uvijek nema presuda, taj slučaj je u tijeku i nemamo nikakav rezultat. Nema državnog odgovora trenutno na deradikalizaciju, postoje udruženja iz Novog Pazara koja se bave mahom mladim ljudima i postoje lične inicijative među islamskom zajednicom u Srbiji", naglasila je Ristić dodajući kako je mladim ljudima sa područja Balkana zajedničko to što ne vide perspektivu u svojim zemljama na osnovu čega ih je lako izmanipulirati.

"Izmanipulirani su onim što vide online i u medijima. Druga grupa su ljudi koji su 'educirani' u takozvanim paradžematima i vrbovani od nekih vjerskih lidera i oni najviše odlaze zbog ideologije", zaključuje Ristić.

Od 300 boraca sa Kosova, 100 se vratilo

Istraživanja sigurnosnih i drugih agencija na Kosovu pokazuju da je sa tog područja na konfliktni Bliski istok od 2012. godine otišlo 300 ljudi, potvrdio je Skender Petreshi, istraživač iz Centra za sigurnosne studije Kosova.

"Nema jedinstvenog faktora koji motivira ljude da odu na ratišta. Mislim da je niz faktora, jedan od njih je loš obrazovni sustav, zatim loše informacije sa kojima raspolažu ljudi, što se stvarno događa i kakva je stvarno priroda sukoba na Bliskom istoku, zatim postoji i nedostatak povjerenja u sistem od strane ljudi koji su loše obrazovani i nedovoljno informirani, postoji i ekonomski faktor, pa iz raznih razloga odlaze, i ideologije", istakao je Petreshi.

Kada je riječ o statističkim podacima, Petreshi dodaje kako se među 300 registriranih od 2012. godine nalaze i žene i djeca. Prema njegovim riječima, od tog broja 60 je poginulo dok se oko 100 vratilo na Kosovo.

"Da, oni predstavljaju rizik po našu nacionalnu sigurnost i zbog toga su i policija i vlada Kosova poduzeli određene mjere kako bi spriječili bilo kakve prijetnje. Upravo je odobren zakon kojim se sprečava bilo kakvo angažiranje i odlazak naših građana na Bliski istok, a također usvojili smo i nacionalnu strategiju gdje se građanima zabranjuje da budu uključeni u bilo kakve ekstremističke ideologije. Smatramo da su odgovarajući koraci za reduciranje prijetnji za našu nacionalnu sigurnost", zaključio je Petreshi.

Povratnici sa stranih ratišta su izazov za BiH i Francusku

Povratak ratnika sa stranih ratišta, a posebno Sirije, je najveći sigurnosni izazov u okviru borbe protiv terorizma u Francuskoj i Bosni i Hercegovini, zaključeno je nakon sastanka, francuske veleposlanice zadužene za borbu protiv organiziranog kriminala Michèle Ramis i ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića.

''BiH je partner s kojim želimo raditi, te pozdravljamo napore koje ova zemlja ulaže u oblasti protiv različitih prijetnji. U tome će joj Francuska pružiti podršku'', kazala je Ramis.

Mektić i Ramis složili su se u vezi uspostave regionalne inicijative za zajedničku borbu protiv terorizma i krijumčarenja oružja sa prostora zapadnog Balkana prema zapadnoj Europi, koje se koristi u terorističke svrhe.

''Ministarstvo sigurnosti BiH je pokrenulo inicijativu, koja bi se 17. i 18. travnja u okviru Brdo procesa u Sloveniji na konferenciji ministara unutrašnjih poslova trebala usuglasiti, nakon čega bi potpisali političku izjavu oko njene uspostave'', istaknuo je Mektić.

Naveo je i druge zajedničke sigurnosne izazove, kao što su borba protiv korupcije, te doprinos korupcije terorističkim aktivnostima, koji se ogleda kroz pranje novca kao i borbi protiv trgovine ljudima.

Dugi niz godina, kaže, postoje krijumčarski kanali iz BiH prema Francuskoj kada je riječ o trgovini ljudima i krijumčarenju ljudi.

Ramis je naglasila da je prošlogodišnja međunarodna akcija kodnog naziva "CD", koju je vodio istražni tim policije i tužiteljstva Francuske i BiH protiv osoba osumnjičenih za organizirani kriminal i trgovinu ljudima zbog radne eksploatacije, krađe i prosjačenja, primjer kako zemlje trebaju surađivati u borbi protiv trgovine ljudima.

Konkretne oblike daljnje suradnje između Francuske i BiH Ramis će moći ponuditi nakon narednih razgovora u okviru trodnevne posjete BiH, koje će imati s direktorom SIPA-e Pericom Stanićem i glavnim tužiteljem Goranom Salihovićem.