Baka izabran za novog mađarskog predsjednika

Mađarski parlament u utorak je izabrao Andrasa Baku, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, za predsjednika države, objavila je mađarska novinska agencija MTI. Baka je kandidat vladajuće stranke Tisza, a izabran je sa 140 glasova za i šest protiv, bez suzdržanih, u tajnom glasanju.

Parlament je novog predsjednika izabrao nakon što je mandat dosadašnjeg predsjednika Tamasa Sulyoka završio 20. srpnja stupanjem na snagu 17. amandmana na ustav, koji je među ostalim donio nova pravila za obnašanje najviših državnih dužnosti.

Novi ustav? 

Izbor Bake simboličan je korak u nastojanju premijera Petera Magyara, koji je preuzeo vlast u svibnju, da oslabi utjecaj bivšeg premijera Viktora Orbana. Baka je uglavnom izabran glasovima vladajuće stranke desnog centra Tisza.

Agnes Forsthoffer, predsjednica parlamenta, dosad je obnašala dužnost predsjednice države, a Baka će dužnost preuzeti osmog dana nakon objave rezultata izbora. Novoizabrani predsjednik rekao je u obraćanju parlamentu da stabilnost ustava počiva na tome da ga svojim smatraju najširi slojevi društva, prenosi Hina. 

Upozorio je da bi ponovno sastavljanje ustava "isključivo kao dokumenta privremene većine" značilo ponavljanje pogreške čije posljedice Mađarska sada pokušava ispraviti. Poručio je da izrada ustava zahtijeva više od običnog parlamentarnog zakonodavstva.

"Potrebna je i široka društvena i stručna rasprava, istinski politički konsenzus i proces koji sam po sebi odražava demokratsku kulturu koju će novi ustav kasnije imati zadatak održavati", rekao je.

Baka je rođen 11. prosinca 1952. u Budimpešti. Studirao je na Fakultetu političkih znanosti i prava ELTE-a od 1973., a 1978. doktorirao je pravo, objavio je MTI.

Od 1978. do 1990. bio je znanstveni suradnik u Institutu za političke znanosti i pravo Mađarske akademije znanosti, a od 1990. do 1998. generalni direktor Fakulteta za javnu upravu. Od 1980-ih predavao je kao gostujući profesor na nekoliko američkih sveučilišta, a više je puta držao predavanja u Francuskoj i Njemačkoj.

Niz uspjeha 

Titulu kandidata političkih znanosti i prava nosi od 1988., kada je dobio i nagradu Mađarske akademije znanosti za izvanredna akademska postignuća mladih znanstvenika.

Bavio se istraživanjima ljudskih prava i prava manjina te je objavio brojne radove o tim temama. Od 1990. do 1991., tijekom prvog parlamentarnog mandata nakon promjene režima, bio je nezavisni zastupnik Mađarskog demokratskog foruma (MDF). Bio je i tajnik Odbora za ljudska prava, manjine i vjerska pitanja te voditelj radne skupine za ljudska prava parlamentarne skupine MDF-a.

Godine 1991. dao je ostavku na zastupničko mjesto nakon što je izabran za suca Europskog suda za ljudska prava. Do 2008. bio je mađarski sudac na tom sudu sa sjedištem u Strasbourgu.

Od 2008. do 2009. bio je predsjednik Prizivnog suda u Budimpešti, a u lipnju 2009. parlament ga je izabrao za predsjednika Vrhovnog suda na šest godina. Istodobno je bio predsjednik Nacionalnog sudbenog vijeća, odgovornog za središnju upravu sudova.

Kršenje prava 

Njegov mandat završio je 31. prosinca 2011. prema prijelaznim odredbama ustava koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.

Vrhovni sud naslijedila je Kuria, a funkcije čelnika Kurije i čelnika tijela odgovornog za upravljanje pravosuđem razdvojene su. Baki, koji je kritizirao reformu pravosuđa, novi je zakon onemogućio kandidaturu za predsjednika Kurije jer je propisano da kandidat mora imati pet godina pravosudnog iskustva u Mađarskoj.

Zakoni ustavne snage nisu mu omogućavali da pred mađarskim sudovima traži pravnu zaštitu pa se obratio Europskom sudu za ljudska prava.

Sud je u prvostupanjskoj presudi u svibnju 2014., a potom i u žalbenom postupku u lipnju 2016., presudio protiv Mađarske i utvrdio da su vlasti prekršile Bakino pravo na slobodu izražavanja.

Prema presudi, Baki su prekršena ljudska prava, i to načinom na koji mu je donošenjem zakona prije vremena okončan mandat. Nakon smjene radio je kao predsjedavajući sudac u Kuriji.