Albanija puca sebi u nogu

Nasilni prosvjedi, uzajamna optuživanja na političkoj sceni, parlament bez oporbe: izgleda da si Albanija puca sama u nogu u trenutku kada Europska unija treba odlučiti hoće li s njome otvoriti pristupne pregovore.

Albanska oporba od veljače sve odlučnije nastoji prisiliti socijalističkog premijera Edija Ramu, koji Albanijom vlada od 2013., da podnese ostavku.

Njegovi protivnici traže prijelaznu vladu, prijevremene izbore i odbijaju s njime pregovarati, optužujući ga da je povezan s organiziranim kriminalom i da dopušta bujanje korupcije.

Pročitajte još

Kakav je put Albanije prema EU

Oporba, i desnica (Demokratska stranka) i lijevi centar (Socijalistički pokret za integraciju), napustila je parlament prije tri mjeseca, najavila bojkot lokalnih izbora potkraj lipnja i borbu preselila na ulice organizirajući prosvjede koji su ponekad nasilni. Novi je predviđen za nedjelju.

To otrovno ozračje zabrinjava zapadne vlade. Nakon europskih izbora koji su potvrdili jačanje populističkih i suverenističkih pokreta na političkoj sceni, premda ne u mjeri u kojoj se to očekivalo, države članice EU-a trebaju odlučiti hoće li slijediti preporuku Europske komisije da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Albanija "zaslužuje" pregovore

Edi Rama rekao je u travnju za AFP da ih je "Albanija zaslužila još prošle godine". U nedavnom priopćenju američko veleposlanstvo je upozorilo da su "zbog nasilnih prosvjeda ugroženi napori u cilju demokratske reforme zemlje i njezine perspektive napretka na putu prema Europskoj uniji".

Službeni Pariz, koji je već mjesecima zabrinut zbog dolaska albanskih emigranata u zemlju, također je osudio "nasilje koje kompromitira napore za demokratskom reformom i sliku Albanije" i ostaje rezerviran u pogledu otvaranja pregovora. Albanija "želi otvoriti pregovore s EU-om, ali politička klasa nije sposobna pokrenuti dijalog u vlastitim redovima...", rekao je Lutfi Dervishi, neovisni politički analitičar.

Unatoč napretku u reformi pravosuđa i borbi protiv kriminala, veleposlanik EU-a u Tirani Talijan Luigi Soreca nezadovoljan je "aktualnom političkom situacijom" koja će biti jedan od elemenata koje će u obzir uzeti države članice EU-a prilikom donošenja odluke. Te napetosti "svjedoče o velikoj političkoj neodgovornosti", rekao je Alexander Cipa, predsjednik Sindikata albanskih novinara.

Kultura kompromisa

Od pada komunizma 1991. albanski politički život obilježen je verbalnim okršajima i pretjerivanjima ne bi li se impresioniralo javnost. Tijekom jednog nedavnog prosvjeda šef glavne oporbene stranke Lulzim Basha pozvao je pristaše na "pobunu kako bi srušili Ramu", skandirajući: "Sloboda ili smrt! Demokracija ili smrt! Pozivam vas na otpor."

Edi Rama s druge strane ne skriva prijezir prema protivnicima koji "nemaju načina da se suoče s glasom građana" i ne žele pregovarati s njime: "A s kime onda žele voditi dijalog? Sa zidom?" Nedavno je optužio oporbu da je odgovorna za europski neuspjeh. "Ne mogu ništa protiv vlade, ali mogu ozbiljno naštetiti Albaniji na njezinu putu".

"Kultura kompromisa nije nužno tipična za Albaniju", komentira Luigi Soreca. "Ali sve stranke trebale bi se sada ujediniti iza cilja integracije u EU", smatra. Po Lutfiju Dervishiju, ova kriza budi nepovjerenje građana "koji vide svoju budućnost drugdje".

"Ludilo je i dalje plodno u Albaniji... S istim glumcima koji nanovo igraju iste scene... dijele iste interese, međusobno se optužuju, ali se drže zajedno. Ljudima je dosta tog cirkusa", rekla je Vera Bala (49), majka dvoje djece koja već šest godina ne radi.

Kao i sve zemlje na Balkanu, Albanija je suočena s masivnim egzodusom stanovništva, posebice mladih od kojih je svaki treći nezaposlen. Premda je Europa smatra "sigurnom zemljom" kada je riječ o migracijama, ona je visoko na popisu zemalja iz kojih tražitelji azila pristižu u Europu, u SAD i Kanadu.