Četiri godine nakon što su talibani zauzeli Kabul i okončali dvadesetogodišnju prisutnost Zapada u Afganistanu, žene u toj zemlji suočavaju se s gotovo potpunim isključenjem iz javnog života.
Gotovo 100 donesenih dekreta oduzelo im je osnovne slobode, dok je svaki oblik protivljenja opasan, a međunarodni pritisak slabiji nego ikada, piše AFP.
U kolovozu 2021., svijet je pratio dramatične prizore iz afganistanske prijestolnice – od bijega tadašnjeg predsjednika Ashrafa Ghanija, preko povlačenja zapadnih snaga, do kaotičnih scena na aerodromu. Talibani su se vratili na vlast, a među prvima su njihovu novu realnost osjetile žene.
Izvješća su govorila o prisilnim udajama, gubitku radnih mjesta, zabrani kretanja bez muškog pratitelja te zatvaranju škola za djevojčice. Od 2022. zabranjeno je pohađanje srednjih škola i fakulteta, a žene više ne smiju raditi u nevladinim organizacijama, Ujedinjenim narodima ni javnom sektoru.
Talibanske vlasti strogo provode propise o nošenju odjeće koja pokriva cijelo tijelo, zabranjuju ženama ulazak u parkove, teretane i javna kupališta, pa čak i javno recitiranje poezije ili pjevanje. Prema UN-u, žene doživljavaju “potpuno isključenje” iz društva.
Unatoč riziku od uhićenja i premlaćivanja, mnoge Afganistanke svoje domove pretvaraju u tajne škole i knjižnice. No, političku kontrolu čvrsto drži vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada, a neslaganje unutar talibanskog vodstva strogo se kažnjava.
Međunarodni krivični sud u srpnju ove godine izdao je naloge za uhićenje Akhundzade i glavnog sudije Abdul Hakima Haqqanija zbog zločina protiv čovječnosti – progona na osnovi spola. Ipak, talibanske vlasti odbacile su optužbe, a sankcije i zabrane putovanja dosad nisu promijenile njihovu politiku prema ženama.
Rusija je zasad jedina država koja je priznala talibansku vladu. Afganistanske žene, ističu aktivistice, žele barem osjećaj da su njihova prava i dalje na međunarodnoj agendi.
