80 godina od varšavskog geta
Prema naređenju vođe nacističke Njemačke Adolfa Hitlera, u Varšavi je u Drugom svjetskom ratu na današnji dan 1940. godine stvoren geto u kojem su esesovci opkolili oko pola milijuna Židova.
Desetine tisuća Židova umrlo je od gladi i bolesti u tom getu, a oko 310.000 je otpremljeno u logore smrti i ubijeno u plinskim komorama, prenosi Srna.
Preživjeli u getu su 1943. digli ustanak, ali su gotovo svi ubijeni u odmazdi nacista.
Varšavski geto bio je najveći od izoliranih dijelova gradova u koje je nacistički režim krajem tridesetih i početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća zatvarao Židove na području Njemačke i okupiranih zemalja.
U svibnju 1942. godine započeta je deportacija u logore smrti, a u travnju 1943. ostala je polovina od prvobitnog broja Židova u Varšavskom getu.
Poljski pokret otpora obavijestio je 18. travnja Židove da Nijemci pripremaju ofanzivu velikih razmjera.
Nasuprot Židovskoj borbenoj organizaciji, koja je imala oko 300 slabo naoružanih boraca, stajalo je desetak tisuća nacista pod zapovjednika SS-pukovnika Ferdinanda von Sammern-Frankenegga.
Branitelji su esesovce dočekali paljbom i već poslije desetak minuta dva tenka su bila u plamenu.
von Sammern-Frankenegg je smijenjen i zapovjedništvo je preuzeo SS-general Jürgen Stroop. Međutim, ni ponovljeni napadi nisu slomili otpor, a povećan je broj mrtvih i ranjenih nacista.
Nijemci tada na geto kreću svim raspoloživim snagama: esesovci, policija i Wehrmacht. Prodirući u pojedine dijelove grada, nacisti su bacačima plamena spaljivali sve zgrade uništavajući i posljednje tragove otpora.
