U većini europskih država prosječna mirovina ne pokriva uobičajene troškove života starijih osoba, a Hrvatska se prema tom pokazatelju nalazi na samom dnu Europe, pokazuje analiza podataka za 2023. godinu koju je objavio analitički servis Datapulse.
Usporedba se temelji na odnosu prosječne godišnje bruto mirovine i procijenjene tipične potrošnje osoba starijih od 60 godina. Analizom su obuhvaćene države članice Europske unije, zemlje EFTA-e te pojedine države kandidatkinje, uključujući Srbiju i Crnu Goru, pod uvjetom da su bili dostupni usporedivi podaci.
Iako se radi o nacionalnim prosjecima koji ne uzimaju u obzir duljinu radnog staža, strukturu mirovina ni porezne razlike među državama, rezultati daju opću sliku odnosa između mirovinskih primanja i troškova života.
Na vrhu ljestvice nalazi se Rumunjska, jedina država u kojoj prosječna bruto mirovina osjetno premašuje procijenjene troškove života, dok su Češka i Poljska također blizu ravnoteže. Zapadnoeuropske zemlje imaju visoke nominalne mirovine, ali i visoke troškove života pa njihov stvarni omjer nije uvijek povoljan.
Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu, prije svega zbog relativno niskih mirovina i troškova života koji su se posljednjih godina približili zapadnoeuropskim razinama.
Ekonomski analitičar dr. sc. Predrag Bejaković ističe kako na nepovoljan položaj utječe odnos radno aktivnih i umirovljenika, jer na približno 130 zaposlenih dolazi oko 100 umirovljenika. Dodaje kako se životni vijek produljio, što povećava izdvajanja za mirovine, dok se iz doprinosa financira tek oko 60 posto ukupnih mirovinskih rashoda, a ostatak se pokriva iz državnog proračuna.
Problem predstavlja i relativno kratak radni staž te raniji odlazak u mirovinu. Prosječni umirovljenik u Hrvatskoj ima oko 35 godina staža, a mirovina se koristi gotovo dva desetljeća, dok žene u prosjeku primaju mirovinu i znatno dulje.
Bejaković upozorava kako česte promjene zakona dodatno smanjuju povjerenje u sustav, pa se dio građana odlučuje ranije umiroviti iz straha od nepovoljnijih uvjeta u budućnosti.
Prema njegovim riječima, produljenje radnog vijeka može ublažiti pritisak na sustav, ali samo po sebi neće riješiti strukturne probleme, dok povećanje doprinosa nosi rizik jačanja sive ekonomije.
Unatoč nepovoljnoj poziciji, Hrvatska nije jedina država s izazovima u mirovinskom sustavu, jer i pojedine razvijene zemlje imaju slične demografske i fiskalne probleme, prenosi Index.
