U Hrvatskoj jako zadovoljni odazivom na vojnu obuku

Čak 97 posto pozvanih mladića odazvalo se pozivu na temeljno vojno osposobljavanje, čime se ne može pohvaliti nijedna europska zemlja, rekao je ministar obrane Ivan Anušić u petak u Zagrebu.

"Od ukupno pozvanih mladića njih 97 posto je odlučilo služiti svojoj državi, samo tri posto imaju priziv savjesti. Te postotke nijedna europska zemlja ne može dohvatiti", kazao je Anušić u uvodnom obraćanju na konferenciji "Hrvatska i Europa na prekretnici", u organizaciji hrvatskog eurozastupnika Karla Resslera.

Ministar je dodao kako u razgovorima sa svojim kolegama doznaje da druge zemlje "imaju problem uopće uvesti (vojnu obuku), a kamoli postići tako velik odaziv".

Povećan broj ročnika

Broj ročnika u drugom naraštaju temeljnog vojnog osposobljavanja, koji je počeo 18. svibnja, povećan je s 800 na 900.

Anušić je rekao kako "nevjerojatno velik postotak" odaziva ulijeva veliku nadu u modernizaciju oružanih snaga te popunu njihovog profesionalnog i pričuvnog sastava.

Osim Hrvatske, obveznu vojnu obuku u Europskoj uniji imaju još samo Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska.

Ulaganja u obrambenu industriju

Iskustva koje hrvatski vojnici iz misija diljem Europe i svijeta donose u domovinu su neprocjenjiva, zbog čega je Anušić kazao da suradnja oružanih snaga s drugim zemljama ne smije biti ograničena, dodajući kako to vidi kao jedno od političkih pitanja za koje je potreban konsenzus.

Anušić je istaknuo kako je Ministarstvo obrane u protekle dvije godine uložilo 150 milijuna eura u hrvatske tvrtke obrambene industrije, za koje je rekao da "gaze velikim koracima na svjetskom i europskom tržištu".

Kao primjere naveo je kompanije Orqa, DOK-ING, HS Produkt, Đuro Đaković i Končar, dodajući kako se više od 180 tvrtki u Hrvatskoj bavi "proizvodnjom i razvojem patenata u obrambenoj industriji".

Nova gospodarska prilika

Govoreći o potencijalu obrambene industrije, Anušić je rekao kako mnoge države "žive" isključivo od tog sektora, spomenuvši Izrael kao primjer.

Dodao je kako ne vidi problem u tome da Hrvatska iskoristi aktualni trenutak za stvaranje nove gospodarske grane koja bi se razvijala upravo kroz obrambenu industriju.

Konferencija "Hrvatska i Europa na prekretnici" okupila je brojne sudionike koji raspravljaju o sigurnosti, obrani, konkurentnosti, geopolitičkim promjenama te društvenim i identitetskim pitanjima u Hrvatskoj i Europskoj uniji.