Sve češće online prijevare, milijunska šteta

Internetske prijevare u Hrvatskoj sve više opterećuju građane i pravosudni sustav. Slučajevi su sve češći i sofisticiraniji, a počinitelji, često locirani u inozemstvu, ostvaruju sve veću protupravnu korist. Stručnjaci upozoravaju da žrtve mogu imati ozbiljne i dugotrajne emocionalne posljedice.

Voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima splitskog Županijskog suda Tamara Čatlak Cindro kaže da je najveći izazov u postupcima nedostatak dokaza.

"Ljudi već na početku izgube nadu da će slučaj biti riješen. Potrebno im je objasniti da je proces složen i dugotrajan, osobito kada je počinitelj nepoznat", rekla je.

"Žrtve ponekad imaju osjećaj da ih institucije ne shvaćaju ozbiljno, ali moj dojam je drugačiji – sustav se trudi, brzo reagira i pristup je uglavnom korektan. Najveći problem su dokazi. U kibernetičkom kriminalu iznimno je teško ući u trag počiniteljima", kazala je u razgovoru za Hinu.

Dodaje da je za sprječavanje dodatne traumatizacije ključno da djelatnici znaju kako pristupiti žrtvama. "Važno je razumjeti da svaka osoba koja dolazi prijaviti kazneno djelo prolazi kroz težak trenutak. Ljudi često samo žele razgovarati, izbaciti emocije, čuti savjet. Nije dovoljno samo reći 'prijavite nasilje', potrebno je ljude osnažiti i raditi s njima."

Milijunski iznosi i sve više nepoznatih počinitelja

U Splitsko-dalmatinskoj županiji šteta od internetskih prijevara u tri je godine porasla s 783 tisuće na više od sedam milijuna eura.

Od 2022. do listopada 2025. splitsko-dalmatinska policija evidentirala je 991 kazneno djelo kibernetičkog kriminaliteta, od čega se 85 posto odnosilo na računalne prijevare. Samo 2024. godine zabilježeno je 287 takvih djela, a riječ je o kategoriji koja na regionalnoj i nacionalnoj razini raste 10 do 12 posto godišnje.

Prema izvješću Glavnog državnog odvjetnika za 2024., za kaznena djela protiv računalnih sustava prijavljeno je 418 osoba, dok je protiv nepoznatih počinitelja podneseno 2018 prijava. Ukupna dokumentirana šteta iznosila je više od 18 milijuna eura, pri čemu je u predmetima s nepoznatim počiniteljima narasla na 16.49 milijuna eura.

Izvješće upozorava na sve češće korištenje kriptovaluta za prikrivanje tijeka novca, što zahtijeva skupe forenzičke alate i specijalizirana znanja. DORH među značajnijim predmetima izdvaja međunarodnu IPTV prijevaru, u kojoj je 13 osumnjičenih navodno pribavilo najmanje 5.9 milijuna eura protupravne koristi. Tijekom 2024. oduzeta imovinska korist iznosila je 292.319 eura – gotovo deset puta više nego prethodne godine.

Phishing, prikrivanje tragova i pranje novca

Policija upozorava da su računalne prijevare sve sofisticiranije, a počinitelji često djeluju izvan Hrvatske, što otežava međunarodnu razmjenu podataka i povrat ukradenog novca.

"Računalne prijevare iz godine u godinu postaju sofisticiranije, a materijalna šteta nastala njihovim počinjenjem svake godine je sve veća", navode iz policije. Metode su raznovrsne, ali cilj je uvijek isti – nezakonito stjecanje imovinske koristi manipulacijom računalnih podataka.

Prijevarama često prethodi phishing, nakon čega slijede "više faza izvršenja", uključujući prikrivanje tragova novca, što ponekad prerasta u pranje novca. Uspjeh istrage i povrat sredstava uvelike ovise o brzini prijave, stručnosti timova i međunarodnoj suradnji.

"Glavna značajka kibernetičkog kriminaliteta jest da se čini u virtualnom okruženju, a virtualno okruženje obuhvaća cijeli svijet i ne poznaje državne granice", poručili su iz PU splitsko-dalmatinske.

Nova tehnologija smanjuje rizik, ali zahtijeva edukaciju

Policija ističe da se kriminalci stalno prilagođavaju promjenama, a rad u području kibernetičkog kriminala zahtijeva kontinuiranu edukaciju i nove alate. Napredak tehnologija poput eSIM kartica i jednokratnih virtualnih kartica smanjuje rizik zloupotrebe kod web trgovaca ili hakerskih napada te olakšava istrage, iako zahtijeva veću informiranost građana.

U Splitu se provodi preventivni projekt "Safetynet – Oprez prije klika!", a Pravosudna akademija organizira radionice o kibernetičkom kriminalitetu za suce, odvjetnike i državnoodvjetničke dužnosnike u sklopu Akcijskog plana Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti.

Policija građanima preporučuje ažuriranje sustava i aplikacija isključivo iz službenih izvora, neodobravanje udaljenog pristupa uređajima nepoznatim osobama, korištenje antivirusnih programa i dvostruke autentifikacije. Savjetuju i praćenje neuobičajenog ponašanja uređaja te reakciju na sumnjive aktivnosti.