Nakon krađe identiteta poznatih osoba iz BiH na internetu i korištenja njihovih podataka i fotografija za reklamiranje lažnih proizvoda, stručnjaci upozoravaju na posljedice za žrtve, ali i potrebu takva djela češće prijavljivati, kažnjavati unatoč složenosti i dodatno obrazovati javnost.
Poznata sarajevska voditeljica Emela Burdžović i doktor Ismet Gavrankapetanović nedavno su postali žrtve internetske prijevare. Riječ je o fotomontaži, odnosno lažnom videu u kojem su iskorišteni lik Burdžović i ime Gavrankapetanovića za promociju i prodaju navodnog "lijeka za vid". U videu se tvrdi kako se receptom koji se može pripremiti kod kuće vid vraća za 30 sekundi.
"Krenula je lavina poruka i molbi za više informacija. Više sam puta objasnila kako se radi o lažnom sadržaju, ali poruke nisu prestajale pristizati. Stari, mladi, različiti profili ljudi koji vape za pomoći", kaže Emela Burdžović za Detektor.
Ističe kako je riječ o krađi identiteta i zloupotrebi nje i doktora Gavrankapetanovića.
"Iskorišten je autoritet koji oboje imamo u javnosti. No, više me brine zloupotreba neukih, naivnih i očajnih ljudi koji u to povjeruju", dodaje.
Psiholog Remzija Šetić smatra kako bosanskohercegovačko društvo ima vrlo nizak stupanj digitalne pismenosti, a istodobno snažno vjeruje medijskim objavama i oglasima te je podložno manipulacijama.
"Procjenjujem kako će ovakve manipulacije kod dijela građana proizvesti učinak da podlegnu prevari i počinitelji od toga imaju određenu korist. Naravno, društvo mora imati spreman odgovor na takve pojave, a to su učinkovito sankcioniranje i sprječavanje manipulacije građana", kaže Šetić.
Doktor Gavrankapetanović naglašava kako se radi o gruboj zloupotrebi njegova imena u svrhu internetskog oglašavanja lijekova, što je kazneno djelo kojim se trebaju baviti policijske institucije.
"Građani ne smiju biti naivni i nasjedati na prijevare. Nikada nisam, niti ću ikada reklamirati bilo kakav lijek jer je to za liječnika neetično", poručuje Gavrankapetanović.
Iako su razočarani rezultatima istraga u sličnim slučajevima, ni on ni Burdžović ovaj slučaj nisu prijavili policiji.
Zloupotrebu osobnih podataka od strane fizičkih osoba u kontekstu digitalnih manipulacija i lažnog oglašavanja teško je dokazati zbog složenosti, objašnjava tužitelj Tužiteljstva Kantona Sarajevo Nermin Keranović. Jedan od razloga je digitalno okruženje u kojem počinitelji različitim metodama mogu sakriti tragove i identitet.
"Potrebno je precizno utvrditi na koji su način osobni podaci pribavljeni, gdje i kako su iskorišteni te povezati te radnje s konkretnom osobom. Digitalni tragovi su prolazni, često se nalaze na serverima izvan BiH, a suradnja sa stranim pružateljima usluga zahtijeva dodatno vrijeme i formalne procedure", pojašnjava Keranović.
Proces prikupljanja i provjere dokaza često je dugotrajan i složen.
"Pravna i institucionalna infrastruktura za procesuiranje ovakvih kaznenih djela postoji, ali su kapaciteti i dalje ograničeni u odnosu na brzinu kojom se razvijaju nove tehnologije i oblici kriminalnog ponašanja. U tužiteljstvima i policijskim agencijama postoje odjeli za informatički kriminal, a postignuti su i određeni rezultati u praksi", ističe tužitelj, upozoravajući kako resursi ipak nisu dovoljni da odgovore na sve izazove.
