Slanje eksplicitnih fotografija bez pristanka postaje kazneno djelo

Hrvatska priprema izmjene Kaznenog zakona kojima će se uvesti nova kaznena djela povezana s nasiljem i uznemiravanjem u digitalnom prostoru.

Među njima su internetsko uhođenje, slanje eksplicitnih fotografija bez pristanka primatelja te neovlašteno dijeljenje intimnih sadržaja.

Izmjene je u srijedu potvrdio hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Njima se hrvatsko zakonodavstvo želi uskladiti s direktivom Europske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Nove zakonske odredbe 

Jedno od novih kaznenih djela bit će internetsko uhođenje, za koje maksimalna kazna neće smjeti biti niža od godinu dana zatvora.

Kažnjivo će biti i uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima.

Novim zakonskim odredbama obuhvatit će se i slanje fotografija ili snimki spolnih organa osobama koje ih ne žele primiti, javlja Hina.

Hrvatski Kazneni zakon od 2021. godine predviđa zatvorsku kaznu do tri godine za osobu koja bez pristanka snimane osobe drugima učini dostupnom snimku spolno eksplicitnog sadržaja, iako je ona prvotno nastala uz pristanak, ali isključivo za osobnu uporabu. Izmjenama bi se ta odredba proširila i na neovlašteno dijeljenje fotografija intimnih dijelova tijela.

Kaznenim djelom postalo bi i širenje lažnih ili manipuliranih sadržaja, uključujući takozvane deepfake snimke nastale uz pomoć umjetne inteligencije, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kažnjive bi bile i prijetnje objavljivanjem takvih materijala.

Direktiva EU-a predviđa i kažnjavanje sakaćenja ženskih spolnih organa te prisile na sklapanje braka. Budući da su ta kaznena djela već obuhvaćena hrvatskim zakonodavstvom, u tim će područjima biti potrebne manje prilagodbe.

Habijan je istaknuo kako se Kazneni zakon mora prilagođavati razvoju tehnologije i novim oblicima kriminaliteta.

"Izmjene Kaznenog zakona morat će biti češće i brže. Tehnologija se razvija jako brzo, a propisi ponekad kasne za tim", poručio je ministar.

Osvrnuo se i na EU Kids Act

Osvrnuo se i na europski prijedlog poznat kao EU Kids Act, koji se odnosi na zaštitu djece na internetu i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi.

Prema nacrtu o kojem se razgovara na razini Europske unije, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama, dok bi djeca u dobi od 13 do 15 godina mogla pristupati uz nadzor roditelja ili skrbnika. Za starije od 15 godina ne bi vrijedila takva ograničenja.

Ministarstvo pravosuđa radi i na prijedlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, koji bi trebao biti donesen sljedeće godine.

Taj bi propis obuhvatio širi krug pitanja od europskog prijedloga, a jedan od izazova bit će pronalaženje pouzdanog tehničkog načina provjere dobi korisnika.

Radna skupina za izmjene Kaznenog zakona osnovana je u travnju, a donošenje izmjena očekuje se u prvom tromjesečju 2027. godine. Države članice EU-a dužne su direktivu, donesenu 2024. godine, prenijeti u nacionalna zakonodavstva i početi primjenjivati najkasnije do 14. lipnja 2027.