Prije 15 godina, 7. listopada 2010. umrla je Milka Planinc, jedna od najutjecajnijih političarki Jugoslavije, poznata po svojoj čvrstini i nepokolebljivosti, zbog čega su je mnogi nazivaju 'čeličnom lady', uspoređujući je s Margaret Thatcher.
Bila je prva žena na čelu jedne socijalističke vlade, u funkciji premijerke socijalističke Jugoslavije, čime je ušla u povijest kao pionirka u političkom svijetu. Službeni naziv njene funkcije glasio je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (SIV-a).
Za razliku od današnjih političarki koje se ističu svojim modernim stilom, Milka Planinc odlikovala se jednostavnom, gotovo uniformnom garderobom. U svom je političkom angažmanu često nosila bezlične štofane sakoe, koji su odražavali duh tadašnje socijalističke epohe, spajajući je s ostalim članovima političkog establišmenta, u gotovo sivom i monotonim okruženju.
Rođena je u Žitniću pokraj Drniša 21. studenog 1924., otac joj je bio Hrvat, a majka Srpkinja. Otac joj je bio deklarirani Radićevac koji je završio u zatvoru, jer je kao hrvatski domoljub javno opsovao kralja Aleksandra I. Karađorđevića.
Planinc je u svojoj autobiografiji istaknula da su, unatoč ratnim godinama i političkim podjelama, njezin otac i susjedi Srbi održavali dobre odnose, zajedno se boreći protiv četnika. Osim toga, nikada joj nije bilo traženo da se odrekne svoje hrvatske nacionalnosti.
"Čak ni onda kada sam, strašnog li grijeha, po mišljenju onih koji broje krvna zrnca, udala za Zvonka Planinca, Slovenca po ocu", zapisala je u svojim memoarima.
Majka, pravoslavne vjeroispovijesti, se je udajom za Milkinog oca preobratila na katoličanstvo. 1930. godine Milka je s roditeljima preselila u Split, gdje se školovala i živjela do 1947. godine. Majka joj je umrla 1934. godine, kada je Milka imala deset godina.
Milka je u mladosti pokazala izuzetnu hrabrost i predanost svojoj domovini. S 19 godina pridružila se Narodno-oslobodilačkoj borbi, a već tri godine kasnije postala je članica Komunističke partije Jugoslavije. Tijekom rata stekla je blizak odnos s Josipom Brozom Titom, a završetak rata dočekala je kao poručnica.
Nakon Drugog svjetskog rata uspinje se na ljestvici KPJ-a, a 1971. godine dolazi na položaj sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Na tu funkciju došla je kao provjereni partijski kadar, nakon smjenjivanja Savke Dabčević-Kučar i sloma Hrvatskog proljeća.
Dužnost predsjednice SIV-a Milka Planinc obnašala je od 1982. do 1986. godine. Za vrijeme njezinog mandata savezne vlasti strogo su ograničile uvoz najvećeg broja proizvoda široke potrošnje, što je rezultiralo teškim nestašicama kave, ulja, šećera, deterdženata i brojnih drugih proizvoda.
Ponestalo je i benzina, pa je uvedena prodaja na bonove koji su svakom vlasniku automobila omogućili da mjesečno kupi najviše 40 litara goriva. Kada ni to nije pomoglo, Planinc je uvela do tada neviđeni sistem vožnje par-nepar kada su određenim danima smjela prometovati samo vozila kojima je zadnji broj na registracijskoj tablici bio parni, odnosno neparni.
Također, ograničila je putovanja u inozemstvo tako što su za svaki prijelaz državne granice građani Jugoslavije morali uplaćivati novčani depozit koji je rastao pri svakom sljedećem prelasku granice u istoj kalendarskoj godini.
Iako rigorozne, ove mjere spriječile su financijski kolaps Jugoslavije i stabilizirali devizne rezerve zemlje. Planinc je ostvarila pretpostavke koje će kasnije baštiniti Ante Marković.
Osim što je bila jedina žena na položaju premijerke u bivšoj SFRJ, bila je i jedina žena u povijesti na čelu vlade jedne socijalističke zemlje.
Nakon što je 1986. godine SIV prepustila Branku Mikuliću, pretposljednjem predsjedniku SIV-a, Planinc se povukla u mirovinu, te je zbog zdravstvenih problema devedesetih morala koristiti invalidska kolica.
Milka Planinc je kasnije, u svojim posljednjim godinama, pripremala memoare, no tada je već bila u kolicima. Iako je politički život bio ispunjen izazovima i visokom pozicijom, privatno je živjela skromno, u malom stanu koji je bio samo malo veći od običnog radničkog stana.
Privatni život Milke Planinc bio je ispunjen osobnim tragedijama. Njezin sin, Zvonko Planinc, oduzeo si je život 1994. godine, samo godinu dana nakon smrti svog oca, Zvonka Planinca. Smrt sina bila je udarac iz kojeg se Milka nikada nije potpuno oporavila, povukla se iz javnog života, a njezino zdravstveno stanje naglo se pogoršalo.
Bolovala je od dijabetesa, srčanih problema, a kasnije joj je dijagnosticiran i rak. Njezinu brigu do smrti preuzela je njezina kći Vesna, koja je bila uz nju tijekom tih teških godina.
Slovenski mediji su tada izvještavali kako je Milka, unatoč političkoj moći koju je uživala, cijeli život živjela skromno, predano obitelji i uvijek s velikim poštovanjem prema svojim korijenima i vrijednostima koje je nosila iz djetinjstva.
Umrla je u 86. godini života. Postumno su joj objavljeni memoari Čisti računi željezne lady: sjećanja (2011).
Više o životu i vremenu Milke Planinc može se pročitati OVDJE
