Hrvatska ima zalihe žitarica za 60 dana, ali lijekova i cjepiva ponovno nema

Hrvatska je krajem 2025. godine u strateškim robnim zalihama imala dovoljno žitarica za opskrbu stanovništva tijekom 60 dana, dok lijekova, cjepiva i medicinskog materijala, koji su od 2022. godine također obuhvaćeni sustavom strateških zaliha, ponovno nije bilo.

Vrijednost strateških robnih zaliha krajem prošle godine iznosila je 93 milijuna eura, što je 6,9 posto više nego godinu ranije, navodi se u Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu.

Iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva navode kako nabavu, skladištenje i distribuciju lijekova treba uskladiti s posebnim zakonskim uvjetima, među ostalim onima koji se odnose na dozvole za promet lijekovima i medicinskim proizvodima. Zbog toga stanje tih zaliha tijekom 2026. godine nije promijenjeno, piše Hina.

Ipak, u slučaju velikih nepogoda i drugih izvanrednih okolnosti lijekovi se mogu nabavljati žurnim postupcima i distribuirati preko ovlaštenih zdravstvenih službi.

Zalihe na 357 tajnih lokacija

Robne zalihe stvaraju se radi osiguranja osnovne opskrbe stanovništva Hrvatske u ratnom stanju, u slučaju neposredne ugroženosti te u izvanrednim okolnostima, uključujući velike prirodne nepogode i katastrofe.

Utvrđuju se godišnjom bilancom i ne mogu se koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu države.

Čuvaju se na 357 tajnih lokacija.

"Zalihe su planirane na temelju racionalne potrošnje 200.000 stanovnika tijekom 60 dana, zaliha žitarica za cjelokupno stanovništvo tijekom 60 dana te opreme za zbrinjavanje 50.000 stanovnika", navode iz Ministarstva gospodarstva RH.

Pšenica čini najveći dio vrijednosti

Najveći udio u vrijednosti zaliha imala je pšenica, 18 posto.

Slijede višenamjenske autocisterne s 12 posto, ulje s 9 posto, šećer sa 7 posto, kontejneri i kukuruz sa po 6 posto te eurodizel gorivo s 5 posto.

Tijekom 2025. godine za popunu strateških robnih zaliha nabavljena je roba vrijedna 11,5 milijuna eura.

Među ostalim, nabavljeno je deset višenamjenskih autocisterni za prijevoz pitke vode, deset milijuna kilograma pšenice i više od 4,3 milijuna kilograma šećera.

Nabavljeno je i 1.000 pakiranja dječjih pelena te 5.000 pakiranja higijenskih uložaka.

Od ukupne vrijednosti strateških zaliha, 55,6 milijuna eura činili su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, dok se 37,4 milijuna eura odnosilo na neprehrambene proizvode.

Više od 66.000 tona pšenice

Hrvatska je na kraju 2025. godine raspolagala s 66.303 tone pšenice vrijedne 16,92 milijuna eura, što je više nego godinu ranije kada je država čuvala 56.630 tona.

Zalihe kukuruza iznosile su 26.309 tona, vrijednih 5,15 milijuna eura, dok ih je godinu ranije bilo 26.360 tona.

U skladištima je bilo i 4.881 tona ječma, 139 tona riže, 108 tona tjestenine te 9.974 tone šećera.

Na zalihama je, uz mesne konzerve i paštete, bilo i 3,8 milijuna litara ulja, 214.333 litre trajnog mlijeka te 650.044 litre vode za piće.

Država je raspolagala i s 1.014 tona junećih te 805 tona svinjskih ohlađenih polovica.

Milijuni litara goriva i tisuće šatora

U kategoriji neprehrambenih proizvoda najveću vrijednost imale su višenamjenske cisterne, kojih je bilo 125, ukupne vrijednosti 11,1 milijun eura.

Zalihe goriva obuhvaćale su 9,7 milijuna litara eurodizela, vrijednog 4,77 milijuna eura, te 5,51 milijun litara motornog benzina u vrijednosti 1,76 milijuna eura.

Za smještaj i opskrbu stanovništva bilo je osigurano 1.105 kontejnera, 256 mobilnih kućica i 1.618 šatora, uz više od 30.500 vreća za spavanje te 9.037 kreveta i ležajeva.

Za zaštitu od poplava bilo je dostupno 16.432 metra mobilnih brana i više od pola milijuna vreća za izradu nasipa.

Velik dio rashoda otišao na raseljene iz Ukrajine

Ravnateljstvo za robne zalihe u 2025. godini ostvarilo je 54,6 milijuna eura prihoda i 58,5 milijuna eura rashoda.

Rashodi su bili 16,2 posto veći nego 2024. godine, a najveći dio odnosio se na prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, za što je utrošeno 39,5 milijuna eura.

Ravnateljstvo je Hrvatskom Caritasu isporučilo robnu pomoć vrijednu 1,84 milijuna eura za potrebe prehrane najsiromašnijih građana.

Na kraju godine ukupne obveze Ravnateljstva iznosile su 8,24 milijuna eura, dok su potraživanja iznosila 8,42 milijuna eura.