Dva desetljeća od smrti Slobodana Miloševića
Danas, 11. ožujka, navršava se 20 godina od smrti bivšeg predsjednika Srbije i Savezne republike Jugoslavije (SRJ) Slobodana Miloševića, koji je 2006. umro u Haškom tribunalu.
Miloševiću je suđeno za ratne i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji, kao i za genocid u Bosni i Hercegovini.
Za predsjednika Srbije izabran je na prvim višestranačkim izborima posle sloma komunizma, prosinca 1990. godine, a tu dužnost obavljao je u dva mandata.
Masovni prosvjedi
Bio je predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS), koja je nastala ujedinjenjem Saveza komunista Srbije i Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije.
U srpnju 1997. izabran je za predsjednika SRJ i na toj dužnosti je ostao do izbora rujna 2000. godine, na kojima je pobijedio kandidat Demokratske opozicije Srbije (DOS) Vojislav Koštunica.
Milošević je najprije odbio priznati rezultate predsjedničkih izbora, što je dovelo do masovnih građanskih prosvjeda, koji su kulminirali 5. listopada, kada se u Beogradu okupilo više stotina tisuća demonstranata.
Nova vlast uhitila je Miloševića 1. travnja 2001. u Beogradu, zbog, kako je tada priopćeno, zloupotrebe službenog položaja.
Na osnovu Uredbe vlade Srbije, izručen je Haaškom tribunalu 28. lipnja 2001., po optužbi za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
Suđenje Miloševiću nije završeno sudskom presudom pošto je bivši predsjednik Srbije i SRJ preminuo, kako je priopćeno, u pritvorskoj jedinici Tribunala, od posljedica infarkta.
Tijelo Miloševića dopremljeno je u Srbiju ožujka 2006. a sahranjen je u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu.
Gazimestan
Državne vlasti nisu dopustile da se Milošević pokopa u Beogradu uz državne počasti, pa je pokopan u dvorištu obiteljske kuće u rodnom Požarevcu, u sumrak, a pokopu nije nazočio nitko od članova najuže obitelji jer, navodno, "nisu dobili dovoljna jamstva za svoju sigurnost".
Miloševićeva supruga Mirjana Marković napustila je zemlju 23. veljače 2003., a sin Marko je otišao odmah pošto je Milošević 5. listopada 2000. bio prinuđen priznati poraz na izborima za predsjednika SR Jugoslavije i sad oboje žive u Rusiji, dok je kći Marija u Crnoj Gori.
Miloševićevom pokopu nazočili su najviši dužnosnici SPS-a, izuzev Ivice Dačića koji je kasnije postao predsjednik SPS, tadašnji zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke i današnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, predsjednik ruske Komunističke partije Genadij Zjuganov, poslanik ruske Dume Sergej Baburin i general Leonid Ivašov, te bivši američki državni odvjetnik Remsey Clark.
Preokretom u Miloševićevoj političkoj karijeri smatra se njegov govor 28. lipnja 1989. na Gazimestanu, na proslavi 600 godina Kosovske bitke koji je označio početak velikosrpske borbe za teritorijalnim proširenjem na račun drugih republika i pokrajina, a njegovu vladavinu obilježio je "slovenski rat", ratovi u Hrvatskoj i BiH, te na koncu ratni sukob na Kosovu i NATO bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije.
Niko ne sme…
U ICTY je suđenje Miloševiću započelo u veljači 2002., sudski proces je trajao je četiri godine, ali nije doveden do kraja.
"Naša zemlja je najdemokratskija zemlja na svijetu", izjavio je Milošević u intervjuu za Politiku, 16. lipnja 1999. godine dok su izjave "Volim i ja vas" i "Niko ne sme da vas bije" ušle u povijest kao najpoznatije Miloševićeve izjave.
Povjesničari smatraju da je najvažniji govor Milošević održao na Kosovo polju 28. lipnja 1989. godine.
"Ne čujem dobro, ali želim da vam odgovorim na ovo što tražite, da će svi oni koji su se poslužili ljudima da manipulišu ostvarenja političkih ciljeva protiv Jugoslavije biti kažnjeni i biti uhapšeni!", rekao je Milošević te davne 1989.
