Za koga BiH "navija" u sukobu na Bliskom istoku? Bošnjacima najteže zauzeti stav
Svaki veći sukob svjetskih sila snažno odjekuje u Bosni i Hercegovini, gdje se reakcije javnosti i politike često oblikuju kroz identitetske i emotivne obrasce. Sugovornici upozoravaju kako se stavovi u BiH rijetko grade na hladnoj analizi interesa države, a znatno češće na navijačkoj logici.
Podjele po identitetskim linijama
Novinar Avaza Danijal Hadžović smatra kako je u pozadini većine reakcija dubinska neinformiranost i potreba da se ima stav, bez obzira na razinu znanja o temi.
''Dakle, jedan je onaj nivo reakcija običnih građana koji po meni pokazuje jedno dubinsko neinformiranje, nepoznavanje svijeta u kojem žive. Postoji potreba da se ima mišljenje, ali to je mišljenje uglavnom bazirano ne na principima, niti na racionalnom promišljanju vlastitih interesa, nego na pukim emocijama koje su prije svega vjersko-identitetske prirode. Rjeđe su čak i ideološke'', kaže Hadžović za Bljesak.info.
Takav obrazac, ističe, vidljiv je u slučaju ruske agresije na Ukrajinu.
''Srpsko stanovništvo po defaultu navija za Rusiju, iako je to očit primjer agresije i nema apsolutno nikakvog racionalnog utemeljenja da se to opravdava i to se doživljava kao borba protiv zajedničkog neprijatelja, a to su države koje teže ka Zapadu, što je bilo slučaj u Ukrajini'', kaže.
Sličan princip, smatra, vrijedi i za dio bošnjačke javnosti kada je riječ o Bliskom istoku.
''Kod Bošnjaka u potpuno istom principu kada god je veliki rat bilo gdje na Bliskom istoku automatski se navija za onoga tko je musliman. Bez poznavanja suštine, šiiti, suniti – nebitno. Sada vidim simpatije prema Iranu. Nema veze što je ogroman broj istraživanja pokazao da većina iranskog stanovništva prezire ovaj režim. Vidimo potpune simpatije prema ajatolahu, ali i prema režimu u Iranu'', govori Hadžović.
Ukazuje i na selektivnost takvih reakcija.
Kada ne znaju za koga navijati - šutnja
''Kada imate neki muslimanski sukob kao što je situacija bila u Jemenu ili kao što je sada situacija između Pakistana i Afganistana, to se uglavnom prešućuje pošto ne znaju za koga navijati. Tu stvari postaju malo kompleksnije, tako da to pokazuje zaista jedan nivo vrlo primitivnog u društvu koji se vodi nagonima i reagira po nekom osjećaju'', kaže.
Problem, prema njegovim riječima, nije ograničen samo na građane.
''Mnogo veći problem od toga je što ja vidim da zaista i mnogi ovdje koji rade na sveučilištima, mnogi novinari pa čak i sami političari nisu daleko odmakli od tog nivoa i oni se također ponašaju navijački, emotivno u skladu sa nekom svojom kolektivnom pripadnošću, a ne u skladu s analitičkim i objektivnim promišljanjem stvari i, na kraju krajeva, u skladu s interesima Bosne i Hercegovine i naroda koji im pripadaju'', kaže Hadžović.
U tom kontekstu osvrće se i na političke aktere.
Dodik se dodvorava, Bošnjaci mudro šute, a kod Hrvata dvostruka igra
''Što se tiče Milorada Dodika i njegovih izjava, on se sada pokušava uključiti u tu priču o navodnom sukobu civilizacija gdje se pokušava dodvoriti Trumpovoj administraciji koju doživljava kao svog potencijalnog saveznika. Tu su mu se otvorila neka vrata i naravno da on neće propustiti priliku da s jedne strane pruži podršku Americi i Trumpu i pokaže da je on pravi saveznik Amerike, a ne Bošnjaci koji su važili za saveznike i donekle bili u milosti Sjedinjenih Država prethodnih godina'', kaže.
Za bošnjačke političare navodi kako se nalaze u složenoj poziciji.
''S jedne strane imate situaciju da su reakcije naroda takve kakve jesu, većina se stavila na stranu Irana. Međutim, s druge strane, problem je što je Amerika najvažniji saveznik, pa ni sada ne znaju kako reagirati i misle da problema neće biti ako se ignorira, ako se mudro šuti u ovakvoj situaciji. Ali mislim da će se, nažalost, morati svrstati'', kaže Hadžović.
Osvrće se i na ponašanje hrvatskih političkih aktera u Bosni i Hercegovini te odnos Zagreba prema aktualnim sukobima.
''Ako govorimo o Republici Hrvatskoj, to je zanimljivo. Imate dvostruku igru premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića koji su uvijek na suprotnim stranama od Ukrajine preko Palestine, pa sada do ovog sukoba u Iranu. Milanović osuđuje napad, Plenković staje uz svoje saveznike. S obzirom na to da je Hrvatska nacionalna država, to i nije toliko loša pozicija jer imate tu dvostruku igru i možete manje-više pokriti sve frontove'', kaže Hadžović.
Naglašava kako se ta linija reflektira i na HDZ u BiH.
''HDZ BiH ima potpunu kontrolu među Hrvatima u BiH, tu ne treba imati nikakve iluzije. Uglavnom se drže Plenkovićeve linije i uglavnom će biti uz onoga koga podržava Amerika i Izrael. To je unutarnja igra. Na taj način se oni nude kao bolji saveznici tim silama nego što su to Bošnjaci'', kaže Hadžović.
Na kraju ponovno upozorava na širu političku posljedicu.
''Bošnjaci jako veliki napor ulažu da izgube svog najvažnijeg saveznika i da sami sebe označe kao sumnjiv element u Europi, iako ih nitko na to ne tjera'', kaže Hadžović.
Promjene u geopolitičkom rasporedu
Novinar Jurica Gudelj ocjenjuje kako su podjele u BiH duboko ukorijenjene u civilizacijskom i političkom okviru.
''BiH je odavno već prepoznata kao sjecište triju civilizacija – zapadne kršćanske, pravoslavne i islamske, te u skladu s tim imamo i podijeljene poglede na svjetske događaje. Dok su Srbi uglavnom odani Rusiji, Hrvati Americi i zapadnoj Europi, Bošnjaci, razumljivo, imaju snažne osjećaje prema islamskom svijetu'', kaže Gudelj za Bljesak.
Ističe kako sve tri strane Ameriku identificiraju kao glavnog saveznika, ali joj pristupaju različito.
''Pri tom, sve tri strane jasno identificiraju Ameriku kao glavnog saveznika BiH, no pri tom imamo potpuno različite pristupe'', kaže.
Podsjeća i na dosadašnje odnose.
''Srpsko političko vodstvo godinama je bilo u sukobu s administracijom SAD-a u BiH, a ta ista administracija je nedvosmisleno protežirala bošnjačku, unitarističku politiku. Hrvati su u toj priči često bili po strani'', govori Gudelj.
Prema njegovim riječima, novi globalni sukobi mijenjaju raspored savezništava.
''Agresijom Rusije na Ukrajinu i napadom SAD-a i Izraela na Iran, a prethodno i ratom Izraela i Hamasa u Gazi, značajno su se izmijenili i 'navijački kampovi' u BiH. Srbi su dugo vremena bili isključivo za Rusiju, no posljednjih mjeseci, izgradnjom odnosa s Trumpovom administracijom u Washingtonu, srpska strana u BiH sve više postaje nedvosmislen američki saveznik. Istovremeno, bošnjačka strana sve se više udaljava od Amerike i staje na stranu Hamasa, Irana, Turske i drugih'', kaže Gudelj.
O hrvatskoj poziciji Gudelj govori kako bi ona trebala biti jasna.
''Što se pak Hrvata tiče, njihova pozicija ostaje nepromijenjena. Ako se uzme u obzir kako je Hrvatska punopravna članica i NATO-a i EU, onda je jasno da Hrvati mogu biti samo prozapadno orijentirani'', kaže.
Upozorava i na moguće unutarnje posljedice.
''Moguće je da uslijed novih globalnih rascjepa uskoro vidimo slične rascjepe i unutar BiH'', kaže Gudelj.
Pitanje međunarodnog prava
Politolog dr. Dražen Pehar smatra kako je javna rasprava u BiH opterećena neznanjem o Bliskom istoku.
''Jasno je iz objava po medijima u BiH da tu vlada uglavnom totalni mrak o odnosima na Bliskome istoku, uključujući posljednji rat, tj. sukob odnosno agresiju SAD-a i Izraela protiv Irana. Ljudi uglavnom nemaju pojma, a što je još gore, niti vidimo neki elementarno odgovoran odnos prema svijetu i politici'', kaže Pehar za Bljesak.
Akciju Washingtona i Tel Aviva ocjenjuje izravno.
''Posljednja akcija SAD-a i Izraela predstavlja očigledno kršenje međunarodnoga prava. Ono je pogrešno na milijun načina, ali primarno u smislu totalno nepravedne i besmislene upotrebe oružane sile kako bi se 'nekoga dovelo u red', pri čemu dotični nisu niti za sebe definirali što bi 'dovođenje u red' Irana u ovome slučaju značilo. Ubijanje stranih državnika predstavlja međunarodni zločin, jedan od težih oblika'', kaže.
Ukazuje i na pregovarački kontekst.
''SAD su svoj proces pregovaranja s Iranom prekršile u smislu bona fide načela međunarodnoga prava, načela pregovaranja u 'dobroj vjeri'. Proces su pretvorile u proces strateške obmane. I sada će zbog toga svi patiti. Kako će obnoviti povjerenje? Nikako'', kaže Pehar.
Naglašava i unutarnju dinamiku Irana.
Državnički potez Milanovića
''Prosječan Iranac ne želi vidjeti povratak bilo kakvih pahlavija. To se neće dogoditi. Iran je mlada populacija, slika o njemu kao teroristima i neciviliziranim barbarima posve je pogrešna. Riječ je o jednoj od najstarijih civilizacija na svijetu. U prosjeku, najliberalniji Iranac smatra SAD većim neprijateljem od 'islamskog režima' i uvijek će prvo braniti Iran'', kaže.
Kritiku upućuje i domaćim političarima.
''Razumije li to netko od dužnosnika u BiH posljedice ovog sukoba? Ne razumije. Milorad Dodik se doslovno 'provaljuje' svojim pričama o svom 'prijateljevanju' s Benjaminom Netanyahuom. Republika Srpska neće imati bilo kakve koristi od ludovanja Amerike i Izraela po Bliskome Istoku'', kaže Pehar.
Osvrnuo se i na potez predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
''Potez Zorana Milanovića, povlačenje hrvatskih vojnika iz mirovnih misija u Libanonu i Iraku, pravi je državnički potez, potez izuzetno mudrog, dobro informiranog i razboritog političara koji misli na dobro svoga naroda'', kaže Pehar.
