Vijeće Europe: Ignoriranje slučaja Sejdić i Finci

Vijeće Europe objavilo je odluku Vijeća ministara o neprovedbi presude Sejdić-Finci od vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom je po prvi put intervenirala i tajnica za ljudska prava Dunja Mijatović, tako da se u tom smislu ova odluka razlikuje od prethodnih sličnih intervencija Vijeća Europe.

Vijeće Europe zahtijeva od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu s ignoriranjem presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH koji se vodio pred tim sudom i hitno primjene donesene presude.

Odmah

U posljednjoj odluci Stalnih predstavnika država članica Vijeće Europe traži se od vlasti u BiH da "odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala diskriminacija po etničkoj pripadnosti.“

U Vijeću Europe podsjećaju da su lideri nekoliko političkih stranaka nakon općih izbora u listopadu prošle godine potpisali koalicijski sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim razinama usvoje "ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju provođenja donesenih presuda“, ali da rezultata i dalje nema.

''Čvrsto insistiramo da se najveći značaj da momentalnom pokretanju izborne reforme i apeliramo na političke lidere i sve relevantne organe da osiguranju da obveza koju su sebi nametnuli dovede do konkretnih rezultata, i da, uz provođenje svih neophodnih konsultacija, poduzmu sve potrebne radnje kako bi se osiguralo usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana u cilju eliminiranja diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine'', navodi se u odluci.

14 godina

Vijeće Europe podsjeća da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donijeta prije 14 godina i da su do sada, pod istim zakonskim uvjetima, održana četiri izborna ciklusa. Naglašavajući da takvu praksu Europski sud za ljudska prava smatra diskriminatornom, pozivaju političare da konačno ispune data obećanja.

Stalni predstavnici država članica u Vijeću Europe pozvali su se u odluci i na podnesak tajnice za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je više puta slala slične apele vlastima u BiH.

Ona u svom podnesku izražava zabrinutost što su diskriminatorne odredbe na snazi punih 14 godina nakon prve donijete presude u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH“ i da one sprječavaju mnoge državljane Bosne i Hercegovine da u potpunosti uživaju svoja demokratska prava.

''Onima koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih narodima, koji su u Ustavu definirani kao 'Ostali', uskraćeno je pravo da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo i da budu birani u Dom naroda Bosne i Hercegovine u proteklih 28 godina. To uključuje nacionalne manjine koje su stoljećima živjele u Bosni i Hercegovini'', podvlači Mijatović.

Etnički ključevi

Ona dodaje da četiri interne rezolucije, mnoge odluke Komiteta ministara i intenzivan angažman međunarodne zajednice nisu urodili plodom i doveli do ispunjavanja presuda Suda za ljudska prava u ukupno pet presuda koje se bave tim pitanjem.

Prema mišljenju tajnice, vrijeme je uvijek bilo od suštinske važnosti u izvršenju ovih presuda, a negativan utjecaj kašnjenja na društvenu koheziju i međuetničke odnose je bio značajan.

''Duboko usađeni 'etnički ključevi' u ustavni sustav zemlje, na državnom i entitetskom nivou, tijekom godina su pojačali podjele duž etničkih linija, što je negativno uticalo na stanje ljudskih prava u zemlji'', navela je Dunja Mijatović u podnesku.

Ona je podsjetila da je Venecijanska komisija upozorila na te rizike još 2006. godine, u mišljenju o ustavnoj reformi iz te godine, u kome je navedeno da pojmovi "konstitutivni narodi” i "Ostali” vode do raslojavanja društva i pogoršavanja etničkih tenzija.

Dijeli mišljenje Venecijanske komisije da su oni koji su odlučili da se "izdvoje iz jednog od konstitutivnih naroda svoj etnički identitet zamijenili identitetom kroz državljanstvo“ i da "ovaj stav treba podsticati, između ostalog, kroz jačanje položaja 'Ostalih' na ustavnom nivou," navedeno je u podnesku.

Povećane prijetnje

Mjatović je ocijenila da je neizvršenje ovih presuda od strane vlasti doprinijelo daljem pogoršanju situacije u Bosni i Hercegovini i pojačalo etničke podjele.

''Povećane prijetnje miru i stabilnosti, porast govora mržnje, veličanje ratnih zločinaca i nesankcioniranje poricanja genocida, kao i dugogodišnje podjele u obrazovanju po etničkim linijama, samo su neke od negativnih posljedica očuvanja sustava zasnovanog na etničkoj diskriminaciji. Imperativ je da se vlasti u Bosni i Hercegovini fokusiraju na izgradnju države zasnovane na ravnopravnosti građana, a ne na dalje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo'', navodi se između ostalog u podnesku tajnice za ljudska prava Vijeća Europe upućenom stalnim predstavnicima država članica Vijeća Europe na razmatranje tokom evaluacije primjene presuda Suda za ljudska prava, među kojima je i pet onih koje se odnose na odredbe izbornog zakona i ustava Bosne i Hercegovine, od kojih je najpoznatiji slučaj Sejdić-Finci.