Ideja kako bi investitori iz SAD-a gradili Južnu plinsku interkonekciju mogla bi pomiriti dugogodišnja stajališta domaćih političara o ovom pitanju. Tako smatraju predstavnici bh. vlasti koji su se proteklih dana sastajali s predstavnicima američke administracije.
Iz Veleposlanstva SAD-a poručuju kako se BiH nalazi na energetskoj prekretnici. Prvi radovi na projektu mogli bi početi već iduće godine. Što bi time dobila BiH, a što građani?
Opcija koja postaje sve izglednija jest da američke kompanije dobiju koncesiju za razvoj, izgradnju i upravljanje južnom plinskom interkonekcijom.
Budući koncesionar osigurao bi i financije za izvođenje radova. Vrijednost projekta izgradnje Južne plinske interkonekcije je blizu 400 milijuna eura.
"Amerikanci polako pobjeđuju u ovom energetskom obračunu s Rusijom na Zapadnom Balkanu, što je geopolitički za BiH veoma važno", kazao je za BHRT ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Sljedeći korak je izmjena Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. Nositelj projekta je, prema trenutačnom zakonu koji je usvojen u federalnom parlamentu sredinom siječnja, BH Gas.
Zakon trenutačno ne dopušta uključivanje privatnog koncesionara. Iz stranaka Trojke ranije su poručili kako BH Gas u ovom slučaju ne bi imao ulogu.
"Svi predstavnici političkih stranaka prihvatili su kako bi to mogla biti opcija koja bi mogla pomiriti ove stvari koje imamo. Kako bi se to dogodilo, moramo izmijeniti Zakon", istaknuo je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Iz BH Gasa su rekli da i dalje rade po Zakonu o južnoj interkonekciji koji je usvojen u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Do sada su se stranke okupljene oko HDZ-a protivile Zakonu, tražeći osnivanje nove tvrtke za vođenje projekta. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH podsjeća na sporazum između BiH i Hrvatske.
"Kada se usvoji taj Zakon po konceptu o kojem su razgovarali, po konceptu suglasja i međusobnog uvažavanja, ni na koji način mislim kako neće doći niti biti upitno sklapanje sporazuma", naglasila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Na sporazum između BiH i Hrvatske podsjećaju i iz američkog veleposlanstva.
"Potrebno je što prije usuglasiti i zaključiti sporazum između BiH i Hrvatske kako bi se omogućio uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH", naveli su.
Iz SNSD-a smatraju kako treba postojati Južna konekcija, ali istovremeno zagovaraju Istočnu interkonekciju.
"Republika Srpska nikada nije blokirala Južnu interkonekciju. Apostrofirala je značaj kako paralelno radimo i na Istočnoj i na Južnoj interkonekciji", naveo je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Još je mnogo nepoznanica — od cijene plina, distribucije, transporta, opskrbe. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije četiri je puta veći od trenutačnih potreba BiH.
"Mislim kako je bitno da se ona napravi i da služi svojoj svrsi, a to je energetska sigurnost BiH i da donese građanima, ukoliko je moguće, povoljniji energent, sigurniji energent. Automatski tu je proces jako složen, skuplji transport i vrlo teško kako se može očekivati da on bude jeftiniji", pojasnio je stručnjak za energiju i klimatske promjene Nihad Harbaš.
Projekt Južne interkonekcije od velikog je značaja za sve građane te energetsku stabilnost i neovisnost Bosne i Hercegovine, a doprinos SAD-a ključan je za rješavanje ovog pitanja nakon dugogodišnjeg zastoja, poručeno je na sastanku premijera Federacije BiH Nermina Nikšića s direktorom Ureda u Birou za europska i euroazijska pitanja američkog State Departmenta Markom Flemingom.
