Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo odluku o zaštiti domaće proizvodnje iz oblasti metalne industrije. O svemu se oglasio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Košarac je kazao kako je Vijeće ministara još jednom pokazalo da, kada je riječ o važnim pitanjima, djeluje kao "beskoristan organ u BiH".
Posebno je ukazao na problem bh. prijevoznika, ali i na šira pitanja koja se, kako je rekao, tiču rudara, radnika u željezarama i zaposlenih u željeznicama u oba bh. entiteta.
"Ako ne rješavamo pitanje prijevoznika, vidite kako pasivnu ulogu imamo od strane predsjedavajuće Vijeća ministara, što onda možemo očekivati? Ista situacija je kada govorimo o pitanjima rudara, zaposlenih u željezarama i željeznicama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Ne mogu da vjerujem da predsjedavajuća kaže da je ne zanimaju stavovi Vlade FBiH i Vlade RS-a. Mislim da su željeznice itekako u nadležnosti entiteta", istaknuo je Košarac.
Govoreći o prijedlogu za uvođenje zaštitnih mjera na uvoz čelika i proizvoda od čelika, Košarac je naveo da je bilo logično da Vijeće ministara donese takvu odluku na period od 200 dana, kako bi se zaštitila domaća industrija.
"Bilo je potpuno logično da donesemo odluku o uvođenju zaštitnih mjera na 200 dana. U tom periodu mogli bismo definirati eventualne trajne mjere i spriječiti da dođe do zastoja u rudarenju, radu željezara i željezničkog prometa u BiH", rekao je Košarac.
Dodao je da u pogledu tog pitanja nisu dobili adekvatne odgovore izuzev odgovora da je 28 trgovačkih kompanija uputilo pismo predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto, u kojem su istaknuli da su protiv uvođenja zaštitnih mjera jer da bi takva odluka mogla dovesti do rasta cijena stanova.
Istaknuo je je kako su pritom zanemareni stavovi entitetskih vlada, podsjetivši da je Vlada Federacije BiH dostavila novo pozitivno mišljenje uz sugestiju da se predložena carinska stopa smanji s 30 na 20 posto, kao jednu vrstu zaštitne mjere.
Košarac je naglasio da su mnoge zemlje već uvodile zaštitne mjere da bi zaštitile vlastitu industriju, podsjećajući i na odluku Europske unije iz 2020. godine kojom je, kako je rekao, bez konzultacija s BiH ograničen uvoz čelika iz zemalja zapadnog Balkana.
Ocijenio je da je rasprava o ovom pitanju bila razumna, ali da oni koji su bili protiv uvođenja zaštitnih mjera šalju lošu poruku za domaću industriju, posebno imajući u vidu da bi mjera bila privremenog karaktera.
Košarac je podsjetio da su druge zemlje uvele zaštitne mjere, kao i da je to EU za zemlje zapadnog Balkana uradila 2020. godine i to bez ikakvog obavještavanja.
"Ne znam zašto su nečiji robovi stavova europskih institucija. Ova odluka je privremenog karaktera, na svega 200 dana i oni koji su bili protiv, poslali su lošu poruku", zaključio je Košarac.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto odgovorila je na iznesene kritike.
"Želim i ovdje ponoviti, kada je u pitanju ova problematika, da je Ustav jasno definirao nadležnost institucija Bosne i Hercegovine kada je u pitanju vanjskotrgovinska politika i carine, tako da je to isključiva nadležnost upravo institucije Vijeća ministara i u tom kontekstu odluka za razmatranje ima pravno utemeljenje", rekla je Krišto.
Istaknula je kako je Vlada FBiH podržala svojim zaključkom ovakve mjere, a onda je "drugom odlukom stavila izvan snage te zaključke".
"Donošenjem ovakve odluke mi kršimo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i pravila vanjskotrgovinske organizacije. Mi ovakvim putem otvaramo nešto što se zove opet uvođenje možda zaštitnih mjera prema nama i za neke druge proizvode. S druge strane, kad je u pitanju i uvođenje carina na čelik automatizmom, povećanjem, sada kad se predlaže u odnosu na prethodnu odluku 20 posto, prethodna je bila 30 posto, kao da smo došli na tržnicu, pa možda je previše 30, idemo sad na 20 posto", istaknula je Krišto.
Napomenula je kako su imali kvalitetnu raspravu.
"Ministar kao resorni ministar nije zadovoljan iz razloga što nas nije dovoljno uvjerio o elementima koji idu u prilog u smislu uvođenja ovakvih nekakvih mjera. Netko negira, netko iznosi da je to zaštita domaće proizvodnje i nitko nema ništa protiv, 28 poduzeća s potpisom koje su dostavili kao mišljenje i napravili su jednu analizu koliko to sve skupa poskupljuje i koliko je to zapravo udar na ekonomsko tržište Bosne i Hercegovine", navela je Krišto.
