Veleposlanstvo Rusije u BiH oglasilo se nakon današnjeg sastanka Trojke i veleposlanika Quinte u Sarajevu, poručivši da ih taj sastanak podsjeća na staru izreku "tražiti u tamnoj sobi crnu mačku, posebno ako je nema tamo".
"Izgleda da sudionici takvih okupljanja zastrašuju sami sebe i javnost ruskom prijetnjom koju su sami izmislili. Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i jedan od jamaca Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, i dalje će djelovati u cilju njegove stroge provedbe", navedeno je u priopćenju, prenosi RTRS.
Dodali su kako Rusija, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, ima ne samo pravo nego i obvezu ukazivati na njegova kršenja.
"To ćemo i dalje činiti odgovorno i transparentno. Polazimo od toga da je glavni generator nestabilnosti i prijetnja sigurnosti u BiH nelegitimni 'visoki predstavnik'", zaključili su iz ruskog veleposlanstva.
Predsjednik Naroda i Pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ranije je izjavio, da institucije zemlje pomno prate situaciju u vezi s prijetnjama Rusije, jačaju kapacitete i spremne su na sve scenarije. Poručio je da se umjesto ulaska u "zamku histeričnog djelovanja" radi na jačanju institucija koje mogu odgovoriti izazovima, a reakcije su, prema njegovim riječima, sada učinkovitije nego ranije. Naveo je i da su prijetnje iz Rusije, uključujući i prijetnje nestankom BiH, ozbiljne, te da je o svemu obavijestio ministre i državne tajnike SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Na sastanku predstavnika Trojke i veleposlanika zemalja Quinte, osim krize, razgovaralo se i o europskim zakonima, izboru glavnog pregovarača i Planu rasta. Članica Predsjedništva Naše stranke Sabina Ćudić naglasila je da se na Dodikove reakcije ne treba odgovarati istom mjerom, nego mudrim potezima, te da je sada odluka na HDZ-u hoće li podržati europski put BiH i poštovati odluke državnih institucija.
Rusko veleposlanstvo u BiH povodom drugostupanjske presude Miloradu Dodiku i oduzimanja mandata predsjednika RS-a poručilo je da je “za BiH došao trenutak istine” te da bi zemlja trebala odbaciti “politiziranu presudu” donesenu pod “zapadnim pritiskom”, uz tvrdnju da je na kocki postojanje Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države.
