Večernjak objavio dokumente o ispitivanju Oručevića
Neposredno prije izbijanja sukoba Bošnjaka i Hrvata u Mostaru, Vojna policija Hrvatskoga vijeća obrane otkrila je sredinom travnja kako bošnjački dužnosnici iz Mostarskoga bataljuna i tadašnjih struktura Stranke demokratske akcije koriste radiovezu za najmanje čudnu komunikaciju, piše Večernji list.
Presretnuta je, kako se navodi, jedna pošiljka radiostanica marke Kenwood, nakon čega je pokrenuta istraga. To se događalo nakon što su brojni incidenti upućivali da bi se mogao dogoditi sukob. Zbog toga je odlučeno da se provjere frekvencije radioveze na kojima je komunicirao tadašnji čelni dužnosnik SDA Safet Oručević.
Ispitivanje Vojne policije
Kako piše Večernji list BiH, njega su, kao i njegova tadašnjeg suradnika koji je do rata, inače, popravljao elektroničke uređaje Marka Prcu, ispitali časnici za suzbijanje kriminaliteta Vojne policije HVO-a predvođeni Zvonkom Vidovićem.
''HVO je sumnjao kako iza leđa pripadnici Mostarskog bataljuna pripremaju obračun. I imali su pravo. Već tih dana presreli su zapovijedi o pripremi planova za zauzimanje pozicija u Mostaru. A za što je, posve sigurno, informacije imao i sam Oručević, koji negira da je bio pripadnik HVO-a iako ga često kompromitira prisega koju je dao 1992. godine i koja se može pronaći na internetu'', navodi Večernji list.
Valja reći, dodaju novine, kako je Oručević bio zarobljen na početku sukoba te je prebačen u Zagreb. U istočni dio tadašnjeg Mostara vratio se mjesec i pol poslije, i to vozilom Mirovnih snaga. Nakon što je Vojna policija HVO-a presrela i analizirala komunikaciju bošnjačkih dužnosnika u Mostaru, uključujući i zapovijedi za vojnu mobilizaciju i zauzimanje strateških pozicija, Oručević je postao ključna figura u istragama.
Ukucane frekvencije
Kao visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) i aktivni sudionik političkog života Mostara, bio je pod sumnjom da se nalazi u neposrednoj vezi s vojnim planovima Armije BiH. Tijekom njegova ispitivanja, koje je obavio časnik za suzbijanje kriminaliteta Zvonko Vidović 19. travnja 1993. godine, Oručević je tvrdio da nije bio aktivni vojni pripadnik, unatoč tome što je bio uključen u rad struktura koje su nadgledale komunikaciju i logistiku u Mostaru. On je iznio tvrdnje kako je njegova stanica imala ukucane frekvencije, uključujući one Vojne policije HVO-a, te dodao kako mu je sve frekvencije na radiostanicama "ukucao" Esad Humo, inače zamjenik Midhata Hujdura Hujke, koji je poslije poginuo u napadu na vojarnu HVO-a Sjeverni logor.
Prema Oručevićem riječima časniku istražitelju, on nije zloupotrebljavao te frekvencije. Međutim, tijekom ispitivanja posebna pozornost posvećena je činjenici da je Oručević bio u posjedu radiostanica koje su bile korištene za komunikaciju između ljudi koji su bili povezani s vojnom operativom HVO-a. Također, njegov suradnik Marko Prce, koji je bio serviser elektroničkih uređaja, posjedovao je jednu od tih stanica, koju je, prema Oručevićevim riječima, dobio od njega osobno. Ove stanice bile su povezane s vojnim komunikacijama, a u to vrijeme bilo je jasno da se nešto ozbiljno priprema u vezi s izbijanjem sukoba. Te radiostanice su oduzete Oručeviću, kao i Prci. Prema dokumentu iz Vojne policije, Oručeviću su oduzete dvije strojnice, pištolj, bomba i radiostanice.
Planovi za ofenzivu
''Zanimljivo je kako je već toga dana zapovjednik 41. motorizirane brigade Armije BiH Midhat Hujdur Hujka izdao zapovijed za zauzimanje ključnih pozicija u Mostaru, uključujući blokadu snaga HVO-a i zauzimanje strateških točaka u zapadnom dijelu grada. Planovi su obuhvatili opsežnu ofenzivu, čiji je cilj bio neutralizirati snage HVO-a u tom dijelu Mostara. Zapovijedi su jasno upućivale na pripremu za veliki napad, uključujući zauzimanje objekata kao što su bolnice, policijske postaje i druge važne točke pod kontrolom HVO-a. Osim toga, u zapovijedima se spominje i blokada pristupa prema HVO-u, kao i korištenje izviđačkih i diverzantskih timova za napad na mostarske pozicije. Ovi vojni planovi bili su pomno isplanirani, a signal za početak operacije označen je šifrom "RAK-625"'', navodi se u tekstu.
Dodaje se kako to jasno upućuje na činjenicu da je Armija BiH već u travnju 1993. godine pripremala ofenzivne akcije usmjerene protiv HVO-a. Sukob i otvoreni rat, nažalost, počeli su 9. svibnja 1993. Kao tada, i posljednjih mjeseci Safet Oručević ponovno je došao u središte pozornosti. Njegove izjave o mogućnosti novog rata izazvale su reakcije političkih aktera, uključujući i Hrvatsku republikansku stranku (HRS). Oručević je izjavio da bi, ako se situacija ne promijeni, moglo doći do novog sukoba i rata, uz prijetnje koje je formulirao kao "nešto ružno".
Podizanje napetosti
Hrvatska republikanska stranka reagirala je na Oručevićeve izjave pozivajući Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske da se distancira od njegovih stavova. HRS je izrazio zabrinutost zbog njegovih komentara, smatrajući ih neprimjerenima, osobito jer je Oručević bio bivši bojovnik Hrvatskoga vijeća obrane. Valja reći kako je sam Oručević to zanijekao u više navrata. HRS je također pozvao vlasti da jasno osude takve izjave i da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo daljnje podizanje napetosti među narodima u Mostaru.
Inače, Safet Oručević, kao bivši visoki dužnosnik SDA u Mostaru, bio je ključna figura neposredno prije izbijanja sukoba između Hrvata i Bošnjaka nakon što je s čela te stranke smijenjeno više umjerenih dužnosnika. Poslije je Oručević, a što je potvrdio i nekadašnji šef policije Šefkija Džiho, osobno pregovarao s ratnim zločincem Ratkom Mladićem kako bi Vojska Republike Srpske gađala ciljeve u zapadnome Mostaru, za što je bošnjačka strana plaćala Mladiću i ekipi. Istina o posljednjem nije jednoznačna, a posebno je prijeporno kada je tumači Oručević te 30 godina od rata "upozorava" na novi rat i nesreću, zaključuje Večernjak.
