Usvojena prva strategija EU za vize

Europska komisija ovog četvrtka usvojila je prvu Strategiju EU za vize. Cilj Strategije je jačanje sigurnosti, uključujući i jači nadzor postojećih bezviznih režima, ali i povećanje prosperiteta i konkurentnosti olakšavanjem, ubrzavanjem i predvidljivijim legalnim putovanjem, objavio je na X-u šef Delegacije Europske unije u BiH Luigi Soreca.

Ključni partneri 

"Štoviše, EU i njene države članice će surađivati ​​s partnerskim zemljama kako bi istražile pragmatična rješenja za smanjenje složenosti za profesionalce koji se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost širom Europe. Također će istražiti uvođenje novog zakonodavstva sa specifičnim skupom pravila za produženi kratki boravak na nivou EU", naveo je Soreca.

Ovo je posebno relevantno za profesionalne vozače iz BiH i regije Zapadnog Balkana, ali i za druge, poput umjetnika na turneji ili sportaša.

"Sveukupno, Strategija naglašava važnost partnerstva. BiH, kao susjed i zemlja na putu ka EU, ostat će ključni partner u vremenu koje definira rastuća mobilnost kako bi se osigurala zajednička sigurnost, ekonomski rast i konkurentnost", napisao je Soreca.

Zaoštreni pristup

Podsjetimo, Europska unija u četvrtak je predstavila planove za reformu viznog sustava i pojačanje deportacija kao dio petogodišnje strategije za migracije, kojom se potvrđuje zaoštreni pristup ovom osjetljivom pitanju.

Prema podacima Agencije EU za granice, broj neregularnih dolazaka u 27 zemalja članica smanjen je za više od četvrtine u 2025. godini, ali politički pritisak za djelovanjem i dalje ostaje visok.

"Prioritet je jasan: smanjiti broj ilegalnih dolazaka i održati ga na niskom nivou", kazao je Magnus Brunner, komesar EU za migracije.

Strategija predstavljena u četvrtak naglašava potrebu za povećanjem broja deportacija odbijenih tražitelja azila među prioritetima Unije.

"Zloupotrebe daju migracijama lošu reputaciju – narušavaju povjerenje javnosti i na kraju ograničavaju našu sposobnost pružanja zaštite te umanjuju našu sposobnost privlačenja talenata", rekao je Brunner.

Centri za povratak 

Europski parlament trenutno razmatra pravni tekst koji je predložila Europska komisija, a koji omogućava uspostavljanje tzv. "centara za povratak" izvan granica EU.

Kritizirane od strane organizacija za ljudska prava, ove mjere predviđaju i strože kazne za migrante koji odbijaju napustiti teritorij EU, uključujući duže periode pritvora.

Europske vlade nalaze se pod pritiskom da zauzmu tvrđi stav, dok negativno javno mnijenje o migracijama potiče desno usmjereni politički pomak širom Unije.

Strategija također predviđa jačanje "asertivne migracione diplomacije" kako bi se treće zemlje uvjerile da spriječe dolazak migranata u Europu i preuzmu svoje državljane koji nemaju pravo boravka.

Bruxelles je nedavno postigao ili pregovarao o sporazumima s državama sjeverne Afrike, uključujući Tunis, Mauritaniju, Egipat i Maroko, po kojima Unija dobiva pomoć u kontroli migracijskih tokova u zamjenu za financijsku pomoć i investicije.

Kritike

Amnesty International kritizirao je pristup EU kao "manjkav".

"On samo povećava ovisnost EU od trećih zemalja u upravljanju migracijama, dok je istovremeno čini sudionikom u bilo kojim kršenjima prava koja mogu nastati", rekla je Olivia Sundberg Diez, analitičarka za politiku u ovoj organizaciji za ljudska prava.

Bruxelles je također predstavio potpuno novu viznu strategiju, s ciljem da se izdavanje pristupa teritoriju EU određenim državljanima koristi kao diplomatsko sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva Unije.

"To je jedan od najjačih instrumenata koji imamo", rekao je izvor iz Komisije.

EU posebno planira sankcionirati zemlje koje odbijaju vratiti svoje državljane ograničavanjem izdavanja viza, dok bi istovremeno olakšala procedure za privlačenje kvalificiranih radnika.

Europska komisija očekuje da do kraja godine predstavi plan reforme.