Ustavni sud BiH medijima: "Molimo vas, pustite nas da radimo svoj posao"

"Ustavni sud mora reagirati na eksploziju neistinitih informacija o odlukama Ustavnog suda donesenim 23. siječnja 2025. godine", priopćeno je iz ove institucije.

Kako navode, u javnosti se pojavilo pozdravljanje "odluke Ustavnog suda BiH o Schmidtovim amandmanima i ponavljanje kako je u FBiH učinjeno pravno nasilje"; "Vukoja i Galić dosljedno prate politiku HDZ-a: Bili su protiv presude o diskriminatornosti Schmidtovih amandmana!" i sl. I sve to kroz odluku Ustavnog suda Albin Zuhrić i drugi.

Izdvojena mišljenja

"Ustavni sud podsjeća da odluka o predmetu broj AP-849/23 (Albin Zuhrić i drugi) u vrijeme pisanja o njoj uopće nije bila navedena u priopćenju Ustavnog suda sa sjednice održane 23. siječnja 2025. godine jer je, u suštini, jedna u nizu takvih odluka. Nije objavljena na internetskoj stranici Ustavnog suda, niti bilo gdje drugo", istaknuli su.

Dodali su kako dvoje sudaca, čija su imena spomenuta, još uvijek nisu dala izdvojena mišljenja.

Pročitajte još

Ustavni sud BiH: Schmidtovi amandmani doneseni u izbornoj noći su diskriminirajući

"Proizlazi da su napisi koji govore o tome da je Ustavni sud utvrdio neustavnim amandmane na Ustav FBiH 2. listopada 2022. godine proizvoljni, izmišljeni ili u interesu nekih političkih subjekata i igara. Stoga, iako u pravilu ne pojašnjava svoje odluke, Ustavni sud ovog puta naglašava da je u predmetu Albin Zuhrić i drugi odlučivao o individualnim apelacijama podnesenim protiv konačnih odluka Suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine", naglasili su iz Ustavnog suda BiH.

Naveli su kako je odlukama osporenim pred Ustavnim sudom odbijena ovjera Zlatana Begića kao kandidata grupe zastupnika u Klubu Ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Handukić) za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz grupe Ostalih.

Suprotno prenošenju medija

"Ustavni sud je u toj odluci pošao od zaključaka iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-14/12 od 26. ožujka 2015. godine u kojoj je odlučivao o suštinski istom pravnom i činjeničnom pitanju nemogućnosti pripadnika grupe Ostalih da se kandidiraju za dužnost predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH".

Poručili su kako je Ustavni sud , slijedeći vlastitu praksu iz tog predmeta i praksu Europskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugih sličnih predmeta, zaključio da različito postupanje prema apelantima koje je zasnovano isključivo na njihovoj etničkoj pripadnosti nema objektivno i razumno opravdanje, zbog čega postoji povreda prava apelanata na nediskriminaciju iz člana 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Ustavni sud posebno ističe da odluka Ustavnog suda BiH ne ulazi u ocjenu ustavnosti amandmana visokog predstavnika niti sadrži zaključak da 'Schmidtovi amandmani na Ustav FBiH doneseni u izbornoj noći diskriminiraju Ostale', kako su to pojedini mediji prenijeli", istaknuli su.

Ustavni sud u objašnjenju ponovio je stav iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-27/22 od 22. ožujka 2023. godine te je jasno naglasio da sadržaj osporenih odredbi Amandmana visokog predstavnika broj CXX i Poglavlje 9A u odnosu na odredbe Izbornog zakona BiH ukazuju na činjenicu da tim odredbama koje je donio visoki predstavnik nisu mijenjane ranije odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona koje su se odnosile na isključenje mogućnosti da se za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH kandidiraju i pripadnici "Ostalih".

Nije primjereno komentirati

"Ustavni sud smatra da je bitno ukazati i da je u konkretnom predmetu ponovio stav iz Odluke broj U-14/12 od 26. ožujka 2015. godine (točka 73), kao i stav iz odluka iz naknadnih predmeta (vidi odluke o meritumu br. U-3/17 od 6. srpnja 2017. godine, toč. 35. i 36, U-14/22 od 26. svibnja 2022. godine, toč. 37. i 38, i op. cit. U-27/22, točka 135, dostupne na www.ustavnisud.ba; sve, izuzev jedne, donesene prije nego što je visoki predstavnik intervenirao na Ustav FBiH 2. listopada 2022. godine) da je za rješavanje ovog pitanja prvenstveno nužna izmjena Ustava Bosne i Hercegovine".

Ustavni sud je odlučio da neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona BiH, odnosno da neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH da usuglase navedene odredbe sve dok u domaćem pravnom sustavu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona BiH s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koju je utvrdio Europski sud u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugim sličnim predmetima.

"U vezi s iznošenjem stavova o potpredsjednici Ustavnog suda Valeriji Galić i sucu Ustavnog suda Marinu Vukoji, naglašavamo da je neprimjereno prozivanje sudaca koje su, u skladu s članom 43. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ostavile mogućnost dostavljanja izdvojenog mišljenja", naglasili su iz Ustavnog suda.

Naveli su kako se u ovom trenutku odluka nalazi u postupku postprodukcije, a hoće li prozvani suci "u skladu s članom 43. Pravila Ustavnog suda, uopće koristiti svoje pravo na izdvojeno mišljenje u ovom trenutku nije primjereno komentirati".

!!!

 "Diskusija navedenih sudaca u vezi s ovim predmetom uopće se nije odnosila na protivljenje samoj odluci, već na razmatranje dopustivosti prema članu 18. stav (3) točka e) Pravila Ustavnog suda, odnosno pitanje razmatranja je li Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije odlučivao o istoj stvari jer je nesporno da se radilo o pitanju u kojem je Ustavni sud BiH ranije donio slične odluke".

Ustavni sud BiH pozvao je medije na odgovorno izvještavanje i suzdržavanje od netočnih interpretacija odluka Suda kako bi se očuvalo povjerenje u neovisnost i nepristranost ove institucije.

"Molimo vas, pustite nas da radimo posao na koji nas je Ustav BiH ovlastio i obvezao. I bez toga imamo isuviše opstrukcija i blokada. Ne doprinosite urušavanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine!!!", poručili su.