Ustavni sud zabranio lekciju iz povijesti u udžbenicima u RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici u  Sarajevu donio je odluku kojom je utvrdio da članak 4. stavak (1) točka 12) Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovni odgoj i obrazovanje Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 77/24) i Privitak broj 20 – Nastavni program za nastavni predmet Povijest za IX. razred osnovne škole u dijelu koji se odnosi na „Temu 11. Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat“ nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i suprotni su standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija Bosne i Hercegovine.

Stoga je navedene akte stavio izvan snage i oni su prestali važiti od dana njihove objave u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 77/24.

Udžbenik odobren 2018.

Odlukom Ustavnog suda zabranjeno je izvođenje nastave za nastavni predmet Povijest za IX. razred osnovne škole na temelju str. 185–192. udžbenika „Istorija za 9. razred osnovne škole“, čiji je izdavač Javno poduzeće „Zavod za udžbenike i nastavna sredstva“ a.d. Istočno Sarajevo, izdanje za 2024. godinu, koji je odobren 25. lipnja 2018. godine. Za provedbu ove odluke Ustavni sud je zadužio ministra obrazovanja i kulture Republike Srpske i direktora Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

Ustavni sud je u obrazloženju odluke naveo kako Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju služi kao temeljni normativni instrument kojim država regulira oblast obrazovanja na općenit i principijelan način, dok se federalnim jedinicama prepušta da tu istu oblast reguliraju preciznije, ali obvezno u skladu s državnim zakonom.

Istaknuo je da je na temelju Okvirnog zakona ''uspostavljen jasan pravni okvir koji je obvezivao i Ministarstvo obrazovanja i kulture RS da obrazovanje organizira tako da se, između ostalog, temelji na vladavini zakona i na poštovanju ljudskih prava; da se razvija svijest o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i nasljeđu, na način koji je u skladu s civilizacijskim tekovinama; te da se informacije ili znanje koji su uključeni u nastavni plan i program predstavljaju tako da podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijedi učenika i da razvijaju toleranciju na različitost, multiperspektivnost, otvorenost, kritičko mišljenje i razumijevanje konteksta''.

Sporni sadržaj

U tom smislu, Ustavni sud zapaža da iz spornog Privitka – sadržaja programa koji se odnosi na temu ''Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat'' proizlazi da je nastavnim programom predviđeno da svi učenici trebaju obrađivati sljedeće teme: ''Nastanak Republike Srpske, Vojska Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat (1992.–1995.), Stradanje i zločini nad srpskim narodom i Republika Srpska poslije Dejtonskog sporazuma – Kultura pamćenja u lokalnoj zajednici''. Zatim iz kolone koja se odnosi na ''Ishod učenja'' proizlazi da svaki učenik u Republici Srpskoj treba ''[o]bjasniti okolnosti i značaj nastanka Vojske Republike Srpske, navesti uzroke i posljedice Odbrambeno-otadžbinskog rata, navesti najznačajnije ratne operacije Vojske Republike Srpske, ratna žarišta i njihov značaj, navesti mjesta stradanja Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i najveća stratišta Srba u XX vijeku, navesti primjere uništenja kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda, procijeniti značaj njegovanja kulture sjećanja na žrtve Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i tradicije i kulture srpskog naroda''.

Dovodeći navedeni sadržaj u svezu s relevantnim odredbama Okvirnog zakona, Ustavni sud primjećuje da iz spornog dijela nastavnog programa, odnosno tema koje trebaju biti obrađivane, slijedi da teme koje se odnose na Republiku Srpsku i srpski narod obuhvaćaju veći dio nastavnog plana i programa za osnovnu školu.

Ustavni sud smatra da se takav pristup, kojim se nastavnim planom isključuju perspektive pripadnika drugih etničkih skupina, ne može smatrati usklađenim s obvezom Ministarstva da podržava i njeguje različite kulture, jezike i vjeroispovijedi svojih učenika, te da podržava i njeguje različite kulture i toleranciju na različitost. Iz osporenih odredaba uopće nije jasno kako i na koji način se pobrojane teme odnose na pripadnike drugih konstitutivnih naroda i pripadnika skupine Ostalih. Također je nejasno kako se pripadnicima drugih konstitutivnih naroda i Ostalim u obrazovnom procesu omogućuje da, uz vlastiti kulturni identitet, razvijaju i svijest o privrženosti državi Bosni i Hercegovini, razumijevaju i njeguju potrebe za kulturom i očuvanjem nacionalnog kulturnog nasljeđa i kulturnih dobara, te razvijaju poštovanje različitosti i mišljenja drugih na način koji potiče ravnopravnost i toleranciju.

U žiži

Ustavni sud smatra da je, primjenjujući standarde iz Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre, nastavni program za povijest za razdoblje od 1992. do 1995. godine bilo nužno koncipirati tako da pokriva više različitih perspektiva kako bi se dobila što objektivnija i cjelovitija slika prošlih događaja, te uvažavale različite perspektive i iskustva različitih etničkih, vjerskih i kulturnih skupina u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud zapaža da je već u predgovoru udžbenika navedeno: ''U žiži su srpski narod i Bosna i Hercegovina''.

Također, nakon uvida u sadržaj udžbenika, Ustavni sud zapaža da je 9. siječnja označen kao Dan Republike Srpske, rat u Bosni i Hercegovini je predstavljen kao građanski rat, prezentirana je ''Deklaracija Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini'', navedeno je da su institucije Bosne i Hercegovine zajedničke institucije. Osim toga, navedeno je da Republika Srpska ''[nj]eguje bliske veze sa svojom maticom Srbijom'', da je ''[o]dluka o statusu Brčkog, koje je u ratu bilo u Srpskoj, bila […] na štetu srpskog entiteta''.

Zatim, Ustavni sud naročito naglašava da je navedeno: ''[p]rotiv interesa Republike Srpske nerijetko su bile odluke Kancelarije visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH'', a zatim je u dijelu koji nosi naziv ''Pitanja i zadaci'' postavljeno pitanje ''Koje su dvije institucije služile za podrivanje nadležnosti Republike Srpske i centralizaciji BiH?''.

Osim toga, navedeno je ''[u] Ustavnom sudu BiH bošnjačke i strane sudije preglasavale su u važnim predmetima srpske i hrvatske sudije. Tako je Ustavni sud donio odluke o: konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, osporavanju znamenja Republike Srpske (grb i himna), kao i Dana Republike (9. januar) itd.''.

U skladu s tim, Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na povijest i društvo, moraju biti usklađeni s pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječili diskriminacija, revizionizam, ideološka manipulacija ili indoktrinacija djece. U tom smislu, Ustavni sud podsjeća da obrazovanje ima ključnu ulogu u oblikovanju društvene svijesti i razumijevanju važnosti poštovanja vladavine zakona, što uključuje i obvezu poštovanja pravomoćnih sudskih odluka. Također, nenavođenje presuda o genocidu i ratnim zločinima u odgovarajućem kontekstu trivijalizira te zločine i negativno utječe na proces pomirenja.