EU mogla bi donijeti odluku o prijemu novih članica koje ne bi imale puno pravo glasa kako bi se prevladao veto prilikom glasanja o najosjetljivijim pitanjima, poput pristupanje Ukrajine, piše Politico.
Predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Anton Hofreiter rekao je da bi se buduće članice trebale obvezati da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja glasanja kvalificiranom većinom.
Hofreiter je naveo da je u razgovoru s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana dobio jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim.
"Plan da se nove članice pridruže bez punog prava glasa osigurao bi da ostanemo sposobni da djelujemo čak i u proširenoj EU", rekao je Hofreiter.
"Ova inicijativa se poklapa s rastućom frustracijom u državama kandidatima iz istočne Europe i zapadnog Balkana koje su poduzele dalekosežne unutrašnje reforme, ali nisu bliže članstvu ni godinama nakon podnošenja zahtjeva", piše Politico i podsjeća da su u slučaju Crne Gore pregovori o pridruživanju EU počeli 2012. godine.
List navodi da su neformalne diskusije o tom prijedlogu u ranoj fazi, dok će uvođenje takve šeme zahtijevati odobrenje svih članica.
Ideju promoviraju zemlje koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske.
Politico podsjeća da proces donošenja odluka u EU sugerira da članice postižu konsenzus o najosjetljivijim pitanjima, što je ponekad nemoguće. Također, dužnosnici EU su zabrinuti da će se situacija dodatno pogoršati ako Unija nastavi da se širi.
Zato neki europski lideri pozivaju na provođenje reforme donošenja odluka prije prijema novih članica koja će vjerojatno uključivati odstupanje od širokog prava veta za nove članice.
Ovoj inicijativi se protive Francuska i Nizozemska.
