U uredu Željka Komšića sumnjaju na pritiske

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio je da će odluku o nametnutim amandmanima visokog predstavnika na Ustav Federacije BiH I Izborrni zakon razmatrati na nekoj od naredenih plenarnih sjednica, a po zahtjevu Željka Komšića ali Šefika Džaferovića koji su zatražili ocjenu ustavnosti.

Odluka Ustavnog suda BiH za N1 prokomentirana iz Ureda Željka Komšića, iz kojeg kažu da je ovo pitanje trebalo brzo riješiti.

Slaven Kovačević, savjetnik Komšića navodi da je odluka Ustavnog suda BiH trebala biti pozitivna, ali ukazuje i na određene pritiske na sudije.

Različiti pritisci

“Sumnjamo da se ovdje radi o različitim pritiscima, bilo da se radi o političkoj ili pravnoj prirodi. Ovo je jako jednostavna materija za shvatiti i čudno je da se Ustavni sud BiH ovako ponaša”, rekao je Kovačević.

Ustavni sud BiH tvrdi Kovačević može se baviti odlukama visokog predstavnika, a tome svjedoči i odluka u vezi statuta Grada Mostara, odnosno Izbornog zakona BiH. 

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti, Zeljko Komšić i Šefik Džaferović u svojstvu članova Predsjedništva BiH podsjetili su na raniju odluku Ustavnog suda BiH upravo po zahtjevu Željka Komšića u kojoj je utvrđena diskriminacija u odnosu na „Ostale“ i izbor rukovodstva Federacije BiH gdje se isključivo biraju pripadnici konstitutivnih naroda.

Diskriminacija je ponovno potvrđena i odlukom visokog predstavnika koji je propustio da Ostalim da mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH, odnosno da predlože kandidata što se obavlja isključivo u okviru klubova konstitutivnih naroda, prenosi N1.

“Visoki predstavnik je svojom nametnutom odlukom zadržao ovo stanje koje je Ustavni sud proglasio neustavnim. Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH je krivično djelo”, pojasnio je Kovačević.

U zahtjevu Željka Komšića i Šefika Džaferovića koji su u međuvremenu spojeni navedeno je nekoliko spornih točaka zbog kojih smatraju kako odluke visokog predstavnika trebaju biti stavljene van snage.

Zaštiti ugrožene

Povećanje broja izaslanika na 80 u Domu naroda FBiH iz svakog konstitutivnog naroda po 23, odnosno 11 iz reda Ostalih koje biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva je sporno, jer se u praksu uvodi garancija da su narodi izabrani sa teritorije gdje su većina.

“Ako je visoki predstavnik imao namjeru zaštiti ugrožene pripadnike konstitutivnih naroda, onda bi bilo logično da se većina tih predstavnika bira iz sredina u kojima su manjina, kako bi kroz pozicije u Domu naroda mogli zaštiti svoja prava a što je i svrha ovog tijela” , navodi se.

U zahtjevu se kaže i kako izračun koji se koristi, za konačnu posljedicu ima nejednaku vrijednost građana na individualnoj razini, da vrijeme nametanja odluke predstavlja grubo kršenje zakona, a sporan je i popis “kojeg visoki predstavnik koristi dvojako”.

“Popis stanovništva iz 1991. godine i dalje se koristi kao osnova za formiranje izvršnih organa vlasti i demografske proračune, a posljednji popis iz 2013. godine, Visoki predstavnik koristi isključivo za formiranje Doma naroda, što je neprihvatljivo i diskriminirajuće”, jer ponovo uvodi nejednaku vrijednost glasa”.

Neprihvatljiva politička praksa

Slaven Kovačević komentirao je i moguće odluke Ustavnog suda BiH, kako bi se to moglo odraziti na formiranje vlasti.

“Ako bi hipotetički promatrano Ustavni sud BiH odbio zahtjev Komšiča bila bi ustanovljena sljedeća praksa: Da je moguća mijenja izbornih pravila nakon održanih izbora i onda bi svaka vladajuća ili nezadovoljna koalicija nakon izbora mijenjala prema sebi kako bi osigurala dodatne mandate i moguću vlast i to je neprihvatljivo”, istakao je Kovačević.

Prema riječima Kovačevića to je neprihvatljiva politička praksa kada je riječ o diskriminaciji odnosno politički interes po želji Hrvatske i HDZ-a.

A u slučaju prihvaćanja Komšićeve apelacije, Kovačević navodi da bi onda Ustavni sud BiH bi trebao dati rok da se neustavne odredbe usuglase odnosno nastala bi praznina.

“Jako problematično kada čujemo da odluka Ustavnog suda BiH pomaže jednima ili drugima. Ne pomaže jednima ili drugima, pomaže samo državi BiH i samo je tako možemo promatrati”, naveo je Kovačević.