Tri su moguća scenarija za rasplet krize u BiH

Izlazak EUFOR-ovih jedinica na ulice gradova u Bosni i Hercegovini sahranio bi europski put zemlje, jer bi Europskom savjetu bila poslana poruka ne samo da BiH nije spremna da započne pregovore, nego da se pojavio ozbiljan sigurnosni rizik, što bi praktično zaustavilo europske integracije.

Nitko ne želi vidjeti tenkove 

Kako su ovih dana Nezavisne saznale u neformalnim razgovorima s diplomatama iz pojedinih zemalja članica, glavni razlog što nitko u Bruxellesu ne želi vidjeti tenkove i transportere EU na ulicama jest to što bi ovo pojedinim skeptičnim zemljama članicama EU moglo pružiti utisak da je BiH godinama daleko od početka pregovora, a onda bi bilo gotovo nemoguće BiH staviti na agendu proširenja u dužem periodu.

U Europskoj komisiji i Službi za vanjske i sigurnosne poslove EU, kako je rečeno za Nezavisne, još vjeruju da situacija nije "izmakla kontroli" i da je početak pregovora i dalje realistična opcija, ako bi se lideri pokazali spremnim za razuman unutarnji dijalog.

Pročitajte još

EUFOR šalje dodatne vojnike u BiH

Kako im je pojašnjeno, ožujak, kao mogući period u kojem bi EU donijela odluku o otvaranju pregovora organiziranjem prve međuvladine konferencije između BiH i Europskog savjeta, više ne dolazi u obzir ni teoretski, jer nema dovoljno vremena, a lipanj, s obzirom na trenutnu dinamiku događaja u BiH, sve se više čini nedostižnim, ali i dalje mogućim.

Kako je rečeno za Nezavisne, EU bi najviše željela vidjeti domaće lidere kako sjedaju za stol i sami rješavaju trenutnu krizu, što bi poslalo najbolju moguću poruku u Bruxelles da je zemlja sazrela za iduću europsku fazu.

Tri ishoda

Drugi, manje željen, ali ipak prihvatljiv ishod, bio bi da se bh. institucije nametnu u trenutnom odmjeravanju snaga i time pošalju signal da su milijuni uloženi u njihovo reformiranje urodili plodom.

Treći ishod, koji nitko u EU ne želi vidjeti je pogoršanje sigurnosne situacije, nametanja Christiana Schmidta, a pogotovo ne intervencija EUFOR-a.

Za sada, kako je rečeno, nitko ne namjerava da se angažira u međuliderskom posredovanju, već postoji puno očekivanje da krizu u BiH mora da riješi BiH sama i time demonstrirati zrelost.

Pročitajte još

Komšić traži da se Mađarska izbaci iz EUFOR-a

Kako je rekao sugovornik Nezavisnih iz Delegacije EU poslana je poruka State Departmentu s pitanjem želi li administracija Donalda Trumpa želi da EU preuzme veću odgovornost u Europi.

Iz ovog se čini da SAD neće izravno intervenirati, kao što je bilo u proteklom periodu, već da će svi stajati iza Luigija Soreca, šefa EU Delegacije u Sarajevu.

Po svemu sudeći, Soreca je uspio postaviti zajedničku liniju koju će slijediti ne samo zemlje članice, već i vanjskopolitički partneri EU, poput SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana.

Odnos Bošnjaka i Hrvata 

Osim krize s prijenosom nadležnosti, koja brine Banja Luku, postoji i neriješen odnos između Bošnjaka i Hrvata, a čini se da je stranim diplomatama dosadilo objašnjenje sarajevskih političkih stranaka da je nemoguće osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH.

Jedno od očekivanja je, kako je kazao sugovornik Nezavisnih, da se pokrene paralelni proces rješavanja ovog problema, kako bi se na idućim izborima i ovo pitanje skinulo s dnevnog reda i tako olakšalo rješavanje drugog dijela krize.

Kako se sad čini, ako uskoro ne prevlada razum u BiH i spremnost na dogovaranje, BiH ulazi u krizu u kojoj će možda EUFOR morati intervenirati, a to bi BiH trajno odmaklo od EU.