Treća godina mandata: Ekonomija i socijala u fokusu, obrazovanje i zdravstvo na margini
Treću godinu mandata Parlamenta Federacije BiH obilježile su teme iz oblasti ekonomije, javnih financija i socijalne politike, pokazuje analiza portala Javna rasprava. U razdoblju od 27. siječnja 2025. do 9. veljače 2026. godine na dnevnim redovima oba doma našao se 81 zakon, a usvojen je 61 prijedlog i nacrt. U Zastupničkom domu sve zakone predložila je Vlada FBiH.
Zastupnički dom, koji broji 98 zastupnika raspoređenih u deset klubova, u tom je razdoblju održao 18 sjednica – 12 redovitih, pet izvanrednih i jednu tematsku. Razmatrano je 40 prijedloga i nacrta zakona. Usvojena su 24 prijedloga i sva četiri nacrta, sedam zakona skinuto je s dnevnog reda, a pet odbijeno ili povučeno. Iz procedure su povučeni Prijedlog zakona o rudarstvu FBiH te izmjene Zakona o policijskim službenicima, dok su odbijeni prijedlozi izmjena zakona o plaćama sudaca i tužitelja, plaćama u organima vlasti te o prodaji stanova sa stanarskim pravom.
Dom naroda, koji ima 80 izaslanika, održao je deset sjednica i raspravljao o 41 zakonu. Usvojeno je 26 prijedloga i sedam nacrta, pet zakona skinuto je s dnevnog reda, a tri odbijena ili povučena, uključujući zakon o rudarstvu i zakon o Gradu Kiseljak. Gotovo svi zakoni potekli su iz Vlade FBiH, izuzev Nacrta zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista.
Građani su putem platforme Javna rasprava zastupnicima uputili 71 pitanje, na koja je odgovoreno 38 puta. Izaslanicima Doma naroda upućena su 33 pitanja, a odgovoreno je na sedam.
Najviše zakona odnosilo se na proračun, porezni i financijski sustav, bankarstvo, zaduživanje i kontrolu cijena. U fokusu su bila i pitanja mirovinskog i invalidskog osiguranja, prava branitelja, zapošljavanja, raseljenih osoba i zaštite od nasilja u obitelji. Obrazovanje, zdravstvo, kultura i sport ostali su na margini.
Na dnevnim redovima našlo se i devet zakona usmjerenih na usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Unatoč zakonodavnom intenzitetu, transparentnost rada Parlamenta i dalje je problematična zbog kašnjenja u objavi zapisnika i nedostatka sistematiziranog pregleda zakona.
