Tko u BiH najviše širi mržnju?

Politički lideri ostaju glavni promotori govora mržnje u Bosni i Hercegovini, dok usprkos zakonima koji zabranjuju veličanje ratnih zločinaca, takvi se činovi često dešavaju, naglašavajući kulturu nekažnjivosti, u kojoj je odgovornost rijetka, a kršenja su normalizirana, jedan je od zaključaka "Monitoring izvještaja o govoru mržnje u BiH".

Izvještaj obuhvaća incidente govora mržnje zabilježene od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2025. godine, te identificira narative koji se ponavljaju, promjene u grupama koje su meta i važne događaje koji su djelovali kao okidač.

Politička retorika i rezolucija o Srebrenici

Prema Monitoringu, BiH ostaje duboko polarizirana i podijeljena. Trideseta godišnjica genocida u Srebrenici i kraja rata donijela je pojačanu međunarodnu pažnju i potakla razmišljanje o poslijeratnoj putanji zemlje.

"Ove komemoracije su neizbježno istakle slabosti trenutačnog političkog i društvenog okvira, izazivajući snažne emotivne i političke reakcije. Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim narodima bilo je posebno podijeljeno, pokrenuvši porast govora mržnje, od kojeg je veliki dio dolazio od političkih figura", navodi se u Monitoringu.

Politički akteri, posebno iz Republike Srpske, to su predstavili kao prijetnju srpskom identitetu i napad na političku autonomiju tog entiteta. Jedan od najraširenijih narativa tvrdio je da rezolucija označava sve Srbe kao genocidne.

Usprkos zakonima koji zabranjuju veličanje ratnih zločinaca, takvi se činovi često dešavaju, naglašavajući kulturu nekažnjivosti u kojoj je odgovornost rijetka, a kršenja su normalizirana.

Presuda Dodiku i pitanje odgovornosti

Nedavni događaji, ponajviše presuda Miloradu Dodiku, koji je, prema izvještaju, označen kao učestali počinitelj govora mržnje, donekle su doveli u pitanje ovu nekažnjivost.

Početkom kolovoza ove godine Apelacijsko odjeljenje Suda BiH potvrdilo je prvostupanjsku presudu Miloradu Dodiku, tada predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Dodiku je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina od dana pravosnažnosti presude.

"Njegovu su presudu njegovi pristalice naširoko tumačili kao napad na Srbe, a ne kao čin individualne odgovornosti, pojačavajući postojeće obrasce polarizacije i etničke podjele", navodi se.

Mržnja prema novinarima i rodna netrpeljivost

Od početka siječnja 2024. do kraja lipnja 2025. godine zabilježeno je 78 incidenata govora mržnje u BiH, pri čemu je najrasprostranjenija bila mržnja zasnovana na etničkoj pripadnosti. Ukupno 41 incident bio je eksplicitno usmjeren na etničke grupe, dok su dodatna tri slučaja kombinirala etničku i rodno zasnovanu mržnju, a tri etničku i vjersku mržnju.

Prema izvještaju, sedam zabilježenih slučajeva govora mržnje bilo je usmjereno na novinare, što ilustrira kontinuirani pad medijskih sloboda i neprijateljsko okruženje za nezavisne glasove. Neki od ovih incidenata potekli su od visoko pozicioniranih javnih osoba, pojačavajući kulturu u kojoj se kritika onih na vlasti delegitimira osobnim napadima, a ne suštinskim opovrgavanjem.

Nekoliko incidenata uključivalo je upotrebu ikonografije povezane s ustaškim pokretom iz perioda Drugog svjetskog rata, ili nacističkih simbola.

U izvještaju se navodi da antirodni govor mržnje dodatno otkriva društvo u kojem se žene koje dovode u pitanje tradicionalne rodne uloge suočavaju s neprijateljstvom, a mizoginija ostaje duboko ukorijenjena. Rodno zasnovano nasilje se često relativizira, ismijava ili trivijalizira, odražavajući ne samo domaće stavove već i usklađivanje sa širim globalnim trendovima antirodnih pokreta i retradicionalizacije. Ovi faktori čine malo vjerojatnim da će se takva retorika smanjiti u bliskoj budućnosti.

Nije zabilježeno da je ijedan od prijavljenih slučajeva koristio sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, ali njihova upotreba u kontekstu govora mržnje u BiH se treba očekivati u narednim godinama.

"Monitoring izvještaj o govoru mržnje u BiH" za 2025. nastao je u okviru regionalne suradnje Fondacije Mediacentar s partnerima u projektu Reporting Diversity Network. Autorica izvještaja je Maida Salkanović, piše Detektor.