The Economist: Američka politika na Balkanu svela se na plin

Američka politika prema zapadnom Balkanu sve se više oblikuje oko energetike, prije svega izvoza američkog ukapljenog prirodnog plina, piše The Economist.

List navodi kako je plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku od 2021. postao "ključna europska točka" za uvoz ukapljenog plina, "uglavnom, ali ne isključivo iz Amerike". Upravo je Krk dio razloga zbog kojeg se američki i europski ciljevi u regiji, koji su desetljećima bili usklađeni, sada sve više razilaze.

"U šest zemalja zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije, politika America First počinje buldožerom gurati EU s puta", piše list.

Plin umjesto Rusije

The Economist podsjeća na travanjski summit Inicijative triju mora u Dubrovniku, gdje je američki tajnik za energetiku Chris Wright predstavio "Trump Peace Pipelines Framework".

Wright je, kako se navodi, poručio kako bi taj okvir omogućio srednjoj i istočnoj Europi da preostalu ovisnost o ruskom plinu zamijeni američkim.

Hrvatska je na tom summitu potpisala sporazum o povezivanju Krka s Bosnom i Hercegovinom, "koja sada sav svoj plin dobiva iz Rusije". Istog mjeseca američka tvrtka potpisala je ugovor vrijedan šest milijardi dolara o isporuci LNG-a Albaniji.

"Amerika želi više od okončanja ruskog energetskog uvoza u Europu", piše The Economist, dodajući kako Washington nastoji obnoviti "energetsku dominaciju", "projicirati moć" i suzbiti europske klimatske politike koje smatra štetnima za SAD.

Sporni ugovori

List navodi kako europski dužnosnici strahuju da bi zamjena ruskog plina američkim mogla usporiti prijelaz zemalja regije na obnovljive izvore energije i otežati njihovo usklađivanje s energetskim zakonodavstvom EU.

Poseban fokus stavljen je na plinski interkonektor između BiH i Hrvatske, o kojem se, kako piše The Economist, razgovaralo godinama, ali se domaći političari nisu mogli dogovoriti.

"U travnju su, međutim, Hercegovci i Bosanci iznenada izmijenili zakon i imenovali američku tvrtku bez prethodnog iskustva u plinu ili plinovodima kao glavnog investitora u projektu", navodi list.

The Economist dodaje kako su među direktorima te tvrtke "bivši Trumpov odvjetnik" i brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Dodik i Schmidt

List podsjeća kako je Michael Flynn lobist Milorada Dodika, kojeg opisuje kao "proruskog de facto lidera srpske polovice Bosne i Hercegovine".

The Economist piše i kako Dodik već ima koristi od intervencija Trumpove administracije, navodeći da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svibnju rekao kako podnosi ostavku "pod američkim pritiskom".

Schmidt se, prema tekstu, protivio dodjeli plinskog ugovora bez natječaja jer je to bilo u suprotnosti s pravilima EU.

"Američka politika u Bosni sada je ‘vođena tim investitorima i tim investicijama’", rekao je za The Economist analitičar Adi Ćerimagić.

Poruka Balkanu

The Economist navodi kako se američki energetski pritisak širi i na Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Za Srbiju se navodi da bi mogla biti pritisnuta da kupuje američki LNG, dok je vlada u Beogradu, prema tekstu, ovog mjeseca raspisala poziv za novu hidroelektranu u kojem je precizirano da se mogu prijaviti samo američke tvrtke.

Sjeverna Makedonija u veljači je potpisala sporazum o kupnji američkog LNG-a, dok se od Kosova traži da oživi projekt povezivanja s plinskom mrežom preko Sjeverne Makedonije, prenosi pisanje The Economista N1.

“Poruka Amerike je jasna: ako želite zadržati našu podršku, ignorišite Evropljane i kupujte naš plin”, piše The Economist.

List zaključuje da EU pozdravlja američki LNG kada pomaže zemljama Balkana da prestanu kupovati ruski plin, ali da problem vidi u “prisili” i pogodnostima za političke i poslovne aktere s obje strane.

“U svijetu u kojem pravila ustupaju mjesto moći, Evropljani će možda morati smisliti kako da pariraju američkoj ponudi”, zaključuje The Economist.