Izmjene Izbornog zakona oslabile bi monopol HDZ-a BiH

Izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH otvara mogućnost za rješavanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa, ali za trajno rješenje potrebne su izmjene Izbornog zakona, ocijenio je novinar i politički analitičar Zoran Krešić za N1. Smatra kako bi promjene izbornih pravila omogućile i veću konkurenciju na hrvatskoj političkoj sceni, na kojoj dominira HDZ BiH.

Krešić kaže kako mu određeni optimizam daju poruke političara prije i nakon izbora, jer smatra da su svjesni da ni država ni stranke više nemaju vremena za čekanje.

Ipak, upozorava da drukčiji izborni rezultat sam po sebi nije dovoljan. Podsjetio je na izbor Dragana Čovića između mandata Željka Komšića, nakon kojeg su se ponovno otvorili isti sporovi oko predstavljanja.

"Kada ste u grču, hvatate se za najsnažnijega"

Prema njegovoj ocjeni, dugogodišnja dominacija HDZ-a BiH povezana je sa strahom hrvatskih birača od preglasavanja.

"Hrvati se osjećaju kako postoji mogućnost da ih se preglasa, odnosno da se stalno nalaze u nekome grču, i kada ste u grču uvijek se hvatate za onoga najsnažnijega", rekao je.

Smatra da bi izmjene Izbornog zakona omogućile pluralizaciju hrvatske političke scene i gubitak monopola koji, prema njegovoj ocjeni, drži HDZ BiH.

"Ja se radujem onome danu kada će Hrvati moći birati između dva, tri, četiri, pet kandidata, birati između HDZ-a i drugih političkih opcija, a ne uvijek se opredjeljivati za jedno te isto", poručio je.

Rješenje vidi u širem dogovoru koji bi uključivao predstavnike sva tri konstitutivna naroda i obveze BiH prema Europskoj uniji.

"Nije izgubljena ideja građanske BiH"

Komentirajući rezultat Demokratske fronte, Krešić je odbacio ocjenu da poraz te stranke predstavlja i poraz ideje građanske države.

"Mislim da nije izgubljena ideja građanske BiH", rekao je, dodajući da ona, prema njegovu viđenju, sada može dobiti snagu na realnim osnovama.

Smatra da građanski model treba povezati s ravnopravnošću konstitutivnih naroda i uklanjanjem diskriminacije svih građana.

"S druge strane trebamo imati građane koji su apsolutno oslobođeni od bilo kakve diskriminacije", naglasio je.

Posebno je izdvojio Židove, Rome, pripadnike drugih manjina i građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju konstitutivnih naroda, navodeći da trebaju moći ostvarivati i aktivno i pasivno biračko pravo.

Vlast bez pobjednika: "Moguće, ali štetno"

Govoreći o mogućnosti formiranja vlasti bez neke od stranaka koje je označio pobjednicima unutar nacionalnih biračkih tijela - SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH - Krešić je upozorio na rizik novih blokada.

"Dakle, to je moguće, ali je štetno. Štetno je, ja bih rekao, prije svega za institucije BiH", ocijenio je.

Ukazao je na mogućnost rušenja kvoruma u Domu naroda i izrazio želju da buduće Vijeće ministara ima podršku dvije trećine Zastupničkog doma BiH, koja bi omogućila i ustavne promjene potrebne za približavanje EU.

Europski put kao prioritet

Krešić smatra da budući partneri trebaju postaviti realne ciljeve i europske integracije staviti na prvo mjesto. Posebno je izdvojio zakone o Sudu BiH i VSTV-u te odgovornost domaćih političara da provedu dogovorene reforme.

"Ja bih volio da političari počnu razmišljati na način da nam je važnije ono što nas čeka na tom europskom putu, unutarnja transformacija, ali i brojni benefiti koji se mogu ostvariti s tom integracijom", poručio je.