Tegeltija: Spriječen sam da govorim istinu, možda zato jer sam Srbin

Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija onemogućen je da se obrati na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN na kojoj je bilo riječi o situaciji u BiH. Umjesto njega, prema hijerarhiji, na sjednici je govorio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Tegeltija je uputio pismo UN i veleposlanicima zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti - SAD, Kine, Rusije, Francuske i Velike Britanije u kojem je istaknuo da stječe utisak da je spriječen da govori na sjednici "kako ne bi rekao činjenice koje su u Bosni i Hercegovini poznate, a to je da predstavnici veleposlanstava u BiH dostavljaju svojim zemljama jednostrane informacije i prikaz stanja u BiH".

Tražio obraćanje na zasjedanju Vijeća

On je rekao kako je ovo njegov pokušaj da stanje u Bosni i Hercegovini realno predstavi i spriječi jednostrano informiranje članova Vijeća sigurnosti UN o stanju u BiH.

Tegeltija je podsjetio kako je u SAD doputovao zbog ranije planirane službene posjete New Yorku i Washingtonu, a na poziv nekih od institucija u okviru UN i određenih bilateralnih susreta.

"Nakon usvajanja i objavljivanja rasporeda sastanaka za svibanj ove godine, odlučio sam se na promjenu plana putovanja da bih sudjelovao na sjednici u kapacitetu predsjedavajućeg Savjeta ministara, jer smatram da je izuzetno važno da se razgovara o situaciji u BiH i dijalogom i kompromisom pokuša unaprijediti stanje. Također ste informirani da sam tražio obraćanje na zasjedanju Vijeća sigurnosti kako bih prenio svoj stav i predstavio svoje viđenje stanja u BiH, kao predsjedavajući Savjeta ministara", napisao je Tegeltija u pismu.

Kako je istaknuo, nakon njegove najave i obavještenja o promjeni plana, u Sarajevu su upotrijebljeni svi mogući kapaciteti kako bi njegovo obraćanje Vijeću bilo spriječeno od onih "koji uporno, konstantno i potpuno neopravdano prisvajaju institucije BiH i pravo na predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima, uz stalne pokušaje da se odluke u institucijama BiH donose bez neophodnog konsenzusa".

''Možda jer sam Srbin''

"Ono što je očigledno, to je da neki smatraju da meni, predsjedavajućem Savjeta ministara, ne treba dozvoliti da iznesem stavove i pozicije u međunarodnim institucijama i organizacijama, možda i zbog toga, jer sam Srbin koji dolazi iz Republike Srpske", naglasio je Tegeltija.

On je naveo da je u svom ekspozeu kojeg je predstavio poslanicima Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u prosincu 2019. istaknuo da je u potpunosti privržen principima vladavine prava, poštovanje Daytonskog mirovnog sporazuma, Ustava BiH i ustavne strukture i nadležnosti svih razina vlasti u BiH, te da izražava punu privrženost načelima i vrijednostima na kojima počivaju suvremene demokracije svijeta i da će to biti pravilo ponašanja novog Savjeta ministara.

"Tako sam se ponašao od početka svog mandata do danas, što se ne bi moglo reći za druge dužnosnike institucija BiH", istakao je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je u pismu jasno izložio svoje stavove u vezi sa situacijom u BiH i ukazao da je potpuno privržen dosljednom poštovanju i provođenju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH sa njenom definiranom unutrašnjom strukturom i decentraliziranim sistemom vlasti.

On je naglasio da je jedino dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, u okviru Daytonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se omogući stabilnost i napredak zemlje, umjesto njene neustavne centralizacije.

Opredjeljen za Daytonski sporazum

"Ja kao Srbin iz Republike Srpske ostat ću u potpunosti opredijeljen za Daytonski sporazum, što uključuje posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH. Tvrdnje da Republika Srpska planira de jure ili de facto secesiju od BiH predstavljaju lažnu propagandu koja ima za cilj da privuče podršku antidejtonskom planu da se BiH centralizira pod isključivom vlašću jednog naroda", pojasnio je Tegeltija.

On je naveo da je potpuno opredijeljen za integraciju BiH u EU i smatra da je to proces koji je apsolutno provodiv u BiH kroz mehanizam koordinacije, te da odredbe Daytonskog sporazuma i Ustava nisu u suprotnosti sa EU integracijama, iako to neki žele prikazati nemogućim i naporno rade na prikazivanju tog sistema nefunkcionalnim.

Tegeltija je naglasio da mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi i da se ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH, te da je bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo.

"Poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine i smatramo da jedna mala i u mnogome ovisna zemlja kao što je BiH treba zadržati neutralan stav prema ovoj krizi. BiH je jedna od prvih zemalja koja je pružila pomoć Ukrajini, u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima", pojasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara naveo je u pismu da Izvještaj visokog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH podnosi "njemački političar Christian Schmidt čija uloga u BiH nije odobrena odlukom Vijeća sigurnosti, odnosno relevantnom rezolucijom, i čiju poziciju u BiH ne priznaju neke od zemalja članica, kako je u svom pismu od 3. svibnja naveo i generalni sekretar UN Antonio Guteres".

"Pored toga, želim da napomenem da je tzv. 'Izvještaj visokog predstavnika za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH' koji je pripremio ured OHR u Sarajevu, tendenciozno napisan dokument pod snažnim utjecajem bošnjačkog političkog establišmenta i ni na koji način ne opisuje realno i objektivno stanje u BiH i ponovno targetira Srbe i Hrvate kao isključive krivce za trenutnu političku krizu, te u tom svjetlu i vidim ovako brzu reakciju bošnjačkih političara da spriječe moje obraćanje na sjednici", naveo je Tegeltija.

Zabrinutost za budućnost

Tegeltija je u pismu naveo i nekoliko razloga zbog kojih je izrazio svoju zabrinutost za budućnost BiH, među kojima je nedostatak unutrašnjeg konsenzusa, kao osnove funkcioniranja države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kakva je BiH.

"Određene institucije BiH su u potpunosti stavljene u službu i u funkciju ispunjavanja interesa i politike samo jednog naroda, sa očitom tendencijom da sve institucije i sve funkcije institucija BiH budu pod apsolutnom kontrolom i u 'vlasništvu' samo jednog naroda (SIP BiH, Ustavni sud BiH...), kao i pristran i selektivan pristup nekih od međunarodnih partnera u BiH čiji se službeni predstavnici nerijetko otvoreno svrstavaju na jednu od strana u BiH, pokazujući time nerazumijevanje situacije, neznanje, ali i nepoštovanje BiH kao zemlje domaćina i partnera, što za rezultat ima samo produbljivanje trenutne krize", pojasnio je Tegeltija.

On smatra da vlade pojedinih zemalja donose pogrešne odluke na bazi "netočnih i nekompletnih informacija koje dolaze iz BiH od predstavnika pojedinih međunarodnih institucija i samo jedne strane iz BiH", dodavši da se ovi izvještaji koriste da bi se osudili pojedinci u BiH, prijetilo sankcijama i vršio pritisak.

"Cilj ovakvih izvještaja i održavanje ovih sastanaka trebalo bi da imaju za cilj jačanje povjerenja, bolje razumijevanje, kao i ohrabrivanje dijaloga u BiH da se kroz konsenzus nađe rješenje koje je prihvatljivo za sve strane", kazao je Tegeltija.

Nitko ne smije biti ugrožen

Predsjedavajući Savjeta ministara ukazao je da se ne smije dozvoliti da se bilo tko u BiH osjeća ugroženim od nekog drugog, ili da bilo tko u BiH misli da su mu određena osnovna prava uzurpirana od nekog drugog, ukoliko se želi da ova država uspije i nastavi sa razvojem u korist svih koji u njoj žive.

"Duboko vjerujem i smatram da je jedino dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, u okviru Daytonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se omogući stabilnost i napredak zemlje, umjesto neustavne centralizacije zemlje i blokiranja projekata od općeg interesa za sve građane u BiH", zaključio je.

On je izrazio nadu da će ovo pismo biti prihvaćeno u najboljoj namjeri, kako bi zajednički doprinijeli boljem životu svih naroda i građana u BiH i njihovoj budućnosti, piše BHRT.