Tegeltija: U 2020. ništa nije stalo

''Možda smo u 2020. godini mogli učiniti i više, ali, nažalost, o određenim pitanjima izostala je potrebna politička suglasnost'', rekao je u intervjuu za Dnevni avaz predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija.

Pročitajte još

Vijeće ministara ispunilo tek jedno od 198 obećanja

Kaže kako ''i pored teških uvjeta za rad Vijeća, u BiH ništa nije bilo zaustavljeno''.

''Postoje vrlo suprotstavljena mišljenja o mjestu i ulozi Vijeća ministara. Jedni misle da sve u BiH treba centralizirati i žele mu dati neke nadležnosti mimo zakona i Ustava, dok drugi žele Vijeću oduzeti njegove nadležnosti. Ni jedni ni drugi nisu u meni našli partnera i neće ga imati dok predvodim ovu instituciju'', rekao je.

Kaže kako će i dalje prioritet biti rješavanje problema u vezi s COVID-19, kao i europske integracije kako bismo dobili kandidatski status.

''Vijeće ministara je nastavilo proces europskih integracija koji je bio potpuno blokiran. Uspjeli smo usvojiti i metodologiju za izradu programa integriranja BiH, tako da su predstavnici Europske komisije počeli govoriti o mogućem datumu dobivanja kandidatskog statusa. Svi ključni predstavnici EU najavljuju da bi to moglo biti u prvoj polovini 2021. godine. Pred nama je nekoliko zakona za koje smatram da možemo usvojiti i da uskoro dobijemo kandidatski status', rekao je prvi čovjek Vijeća ministara.

Tegeltija je optimist kad su u pitanju europske integracije, ali nije takav kad je u pitanju novo posuđivanje novca od Međunarodnog monetarnog fonda.

''Rok za postizanje dogovora oko Pisma namjere za novi aranžman s MMF-om je 8. siječnja 2021., ali nisam optimist što se tiče postizanja suglasnosti oko šest spornih pitanja. Mislim da uvjeti koje je postavio MMF u određenim elementima nisu usklađeni s nekim ciljevima ovog aranžmana i da su poteškoće stvarali i pregovori putem videolinka. Očekivao sam da će mnogo veća pažnja u tim pregovorima biti posvećena borbi protiv virusa korona. Svi pregovori oko aranžmana s MMF-om su teški, traju duže nego što se planira, ali su se svaki put pravili kompromisi, tražila najbolja rješenja i svaki put smo uspjeli postići dogovor. Po meni će ovo biti neuspjeh svih nas u BiH ako se dogovor ne postigne, ali i neuspjeh za MMF'', rekao je.

Govorio je i o prvom čovjeku Obavještajno-sigurnosne agencije i zaustavljanju njegova imenovanja.

''Mi smo pokrenuli proceduru izbora direktora OSA-e na bazi prijedloga moje zamjenice, ministrice vanjskih poslova Bisere Turković. Dok je procedura trajala, došlo je do pokretanja postupaka protiv sadašnjeg direktora OSA-e i onda su potvrđene i optužnice. Netko protiv koga je potvrđena optužnica ne može biti imenovan. Zbog toga sam imenovanje zaustavio i o tome obavijestio predlagača, čiji je prijedlog bio da sadašnji direktor ostane na čelu Agencije. Njihov stav je da će sačekati kraj sudskog procesa da bi eventualno promijenili svoju odluku, jer oni smatraju da Osmanagić nije odgovoran za ono za što ga u ovom trenutku tereti Tužiteljstvo BiH'', rekao je.

Govoreći o migrantima, rekao je kako će bez jedinstvenog stava u BiH problem migranata postajati sve veći.

''Ključno pitanje je da BiH mora prihvatiti i dati adekvatnu zaštitu ljudima koji bježe iz ratom zahvaćenih područja i kojih je najmanje, dok oni koji ne traže azil trebaju biti vraćeni u svoje zemlje. Danas je u BiH najveći broj migranata iz zemlje koja je nuklearna sila. Nadam se da sporazum između BiH i Pakistana o readmisiji neće ostati mrtvo slovo na papiru. Problem migracija predstavlja veliki sigurnosni problem. Očekujem da svi nadležni akteri preuzmu svoj dio odgovornosti'', rekao je prvi čovjek Vijeća ministara koje je tijekom 2020. godine ispunilo samo jedno obećanje.